ZAGREB, 10. veljače (Hina) - U današnjoj Vjesnikovoj rubrici "U žarištu" uoči Kinkelova posjeta Zagrebu, Nenad Ivanković analizira pisanje njemačkog tiska i izjave dijela političara nakon prosvjeda u Mostaru. Iz Vjesnikove analize
izdvajamo:
ZAGREB, 10. veljače (Hina) - U današnjoj Vjesnikovoj rubrici "U
žarištu" uoči Kinkelova posjeta Zagrebu, Nenad Ivanković analizira
pisanje njemačkog tiska i izjave dijela političara nakon prosvjeda u
Mostaru. Iz Vjesnikove analize izdvajamo: #L#
"U Njemačkoj je ovih dana u vezi s mostarskim demonstracijama te
napadima na europskog administratora Hansa Koschnicka uzvitlano toliko
antihrvatske prašine da se stječe dojam kako se tisak, a i dobar dio
političara, upravo natječu u osudama ne samo tamošnjih incidenata,
nego i tamošnjih Hrvata u cjelini te hrvatskog političkog vodstva u
Zagrebu. (...)
Dio političara ne preza čak ni od toga da mostarske Hrvate nazove
'fašističkom ruljom'. Tome su svakako pridonijeli i sami izgredi te
napadi na Koschnicka. Iako su oni za svaku osudu, pa i kažnjavanje,
upravo je nevjerojatno kako njemački mediji i političari ne žele
uvidjeti da se golema većina demonstranata ponašala mirno i
dostojanstveno, a da su izgrede učinile manje skupine, uključujući tu
i one koji su doista pjevali fašističke pjesme i podizali ruke u znak
nacističkog pozdrava.
No, tko takve može držati na uzdi, pogotovo u jednoj zapaljenoj i
emotivno dramatičnoj atmosferi kakva je već godinama u Mostaru. Može
li se njemačka vlada osuditi kao nacionalistička ili neodgovorna zato
što do dana današnjeg nije uspjela spriječiti neonacističke napade na
židovska groblja, židovske sinagoge, na strance kojih ovdje ima gotovo
sedam milijuna! (...)
Piše se i govori da Zagreb i mostarski Hrvati krše Daytonski
sporazum, a to je uistinu ovog časa notorna neistina. Ako je netko
Daytonski sporazum prekršio onda je to Nijemac Koschnick i to svojim
uvođenjem sedme općine (distrikta). Napokon, kako objasniti činjenicu
da je upravo Koschnick bio taj koji je na njemačkoj televiziji i u
medijima prošle godine, odmah nakon sporazuma o federaciji i Mostaru u
Daytonu, hvalio te dogovore, osobito onaj mostarski, tvrdeći kako će
to omogućiti ujedinjenje grada. A u tom sporazumu predviđeno je da se
Mostar ustroji u formi šest relativno autonomnih općina od kojih bi u
trima većinu imali Muslimani, a u drugima trima Hrvati. Tada je
Koschnick govorio kako je to u biti ono što je cijelo vrijeme tražio,
a sada, nakon što Muslimani nisu htjeli prihvatiti takvo u Daytonu
dogovoreno ustrojstvo grada, Koschnick tvrdi da Hrvati žele berlinski
zid u Mostaru. Tko je tu lud? I to samo zato što se ne slažu da
distrikt, na koji su pristali radi mira u kući, ne bude velik kao što
to želi gospodin Oručević, a sada i Koschnick. (...)
Začudno je da dio njemačkih dopisnika, koji sjede u Budimpešti, pišu
o zbivanjima u Mostaru kao da su tamo bili. Ako se tome doda i to da
ti ljudi uglavnom ne govore hrvatski, onda je jasno koliko je tu na
djelu novinarstvo iz druge ili treće ruke i koliko takvo novinarstvo
uistinu može biti i jest objektivno.
Antihrvatske idiosinkrazije i sentimenti, što se provlače već
mjesecima kroz njemačke medije, nisu na žalost, pale s neba. Tko je
pročitao Koschnickovu knjigu o Mostaru, slušao i čitao izjave njegovih
suradnika, pratio svu propagandu u vezi s interesima i događajima na
tlu bivše Jugoslavije, lako će uvidjeti da je kriminalizacija
hercegovačkih Hrvata sustavno i uporno činjena, i to ne uvijek zbog
naprosto krivo stečenog dojma, nego i iz određenih i sasvim jasnih
političkih ciljeva i interesa. (...)
Napokon, valja još nešto reći: Njemačka je mnogo pomogla Hrvatskoj u
danima njezine borbe za samostalnost i slobodu. Hrvatski narod to
nikada neće zaboraviti i uvijek će za to biti zahvalan i njemačkim
političarima i njemačkom narodu, jednako kao i za razumijevanje i
potporu koju je Bonn i u kasnijoj fazi pružio. Ali ton i način s kojim
se danas postupa s Hrvatskom, nije tomu saveznik", piše Ivanković.
(Hina) mc
101006 MET feb 96