ŠTO JE GLOBALNO A ŠTO LOKALNO U PODRUČJU LJUDSKE REPRODUKCIJE

ZAGREB, 3. veljače (Hina) - "Što je globalno, a što lokalno u području ljudske reprodukcije" naziv je trećeg znanstvenog simpozija Hrvatske udruge Rimskog kluba koji je danas priređen u zagrebačkom muzeju "Mimara". Istaknuti hrvatski znanstvenici i predstavnici vjerskih zajednica na simpoziju su raspravljali o pravima nerođena djeteta sa osvrtom na medicinska dostignuća i pravno-etičkim dvojbama u području ljudske oplodnje, pravnim regulativama ljudske reprodukcije u Hrvatskoj i svijetu, pravnim dvojbama o pobačaju kao slobodi, pravu ili zlouporabi prava te stavovima katoličke, islamske, pravoslavne, židovske i evangelističke crkve o početku ljudskog života i o ljudskoj reprodukciji. #L# Simpozij je otvorio predsjednik Hrvatske udruge Rimskog kluba dr. Ivo Šlaus koji je tom prigodom istaknuo kako je ljudska reprodukcija interna stvar pojedinca, ali kako ona ujedno zahtijeva i brigu društva. Nove znanstvene spoznaje i tehnologija iz njih prozišla stvaraju složene pravne dvojbe u svezi sa pravima nerođena djeteta, istaknuo je Šlaus, te dodao kako se sada postavlja pitanje kada ćemo sve odluke koje se tiču zdravlja fetusa prepustiti majci, odnosno kada ćemo, ako ikad, mi kao zajednica moći ograničiti autonomiju trudne žene zbog dobrobiti njezina fetusa. Riječ je o preispitivanju pravnog položaja fetusa, kao i prava i dužnosti majke i liječnika prema fetusu, a za uspostavu pravila i utvrđivanje prioriteta u prenatalnoj dijagnostici i terapiji potrebno je uključivanje ne samo zainteresiranih pojedinaca nego i društva u cjelini, istaknuo je Šlaus. U opsežnom uvodnom izlaganju o medicinskim dostignućima i pravno- etičkim dvojbama u području ljudske oplodnje dr. Asim Kurjak je kazao kako nerođeni plod ima slabu pravnu zaštitu svugdje u svijetu založivši se pritom za jačanje pravnog i društvenog položaja fetusa. Kurjak je istaknuo kako su nove znanstvene spoznaje nametnule jedno novo pitanje - kada zapravo počinje ljudski život i što o tome zna suvremena znanost založivši se za rješenje koje može dati jedino spoj znanosti i religije. Dr. Asim Kurjak naglasio je kako će znanstvenici poduzeti sve mjere opreza kako ne bi uništili ili oštetili život kojeg žele spasiti ili poboljšati, a da svi ostali uključeni u složenu problematiku života, zdravlja i bolesti nerođenih moraju prihvatiti stav da su etičke vrijednosti važnije od tehnoloških, da je ličnost važnija od stvari, a duh od materije. Uz to ljudska želja za djetetom biti će glavni izvor kreativnih rješenja u sukobima oko pobočaja i fetalne terapije, dodao je Kurjak. (Hina) bma dd 031304 MET feb 96