IZVJEŠĆE PREDSJEDNIKA TUĐMANA (XI)

Štovani predsjedniče Zastupničkog doma, Štovana predsjednice Županijskog doma, Dame i gospodo saborski zastupnici oba Doma, Štovani članovi Vlade i svi predstavnici izvršne i sudbene vlasti! VII. BITNE ZADAĆE DRŽAVNE POLITIKE HRVATSKE U 1996. GODINI 1. S postignutim ostvarenjima i rezultatima u prošloj godini završili smo - jamačno početno i ratno razdoblje u uspostavi i izgradnji samostalne hrvatske države. U ovoj - 1996. - godini započinjemo, stoga, mirnodopsko razdoblje. Međutim, valja imati na umu da ono u punom smislu može nastupiti tek onda, kad i okupirano podunavsko područje konačno uključimo u hrvatski ustavno-pravni poredak. Sve dotle na nekim područjima državne uprave treba održavati, ili predviđati, i iznimne mjere za ispunjenje te zadaće. 2. Hrvatske vlasti na svim razinama moraju osigurati provedbu sporazuma o mirnoj uspostavi hrvatskog suvereniteta nad preostalim okupiranim područjem pod Privremenom upravom u ovoj godini. Uz sudjelovanje u Privremenoj upravi, odmah započeti pripreme za povratak prognanika, za prometno povezivanje, za uvođenje svekolikog pravnog i gospodarskog sustava. Osim rješavanja socijalnih pitanja, pružati humanitarnu pomoć pri vraćanju i preseljavanju ljudi. 3. Osnovne odrednice hrvatske vanjske politike ostaju nepromijenjene. Treba ne samo jačati stabilan i čvrst vanjskopolitički položaj Hrvatske, već i znati koristiti stečeni ugled i postignuti stupanj povjerenja i prijateljskih odnosa, s mnogim zemljama, za razvijanje svestrane suradnje, prije svega na gospodarskom, kulturnom i sportskom području. Prvorazrednu važnost pridajemo i dalje produbljivanju prijateljskih odnosa sa SAD, kao glavnom svjetskom silom, s kojom smo baš u protekloj godini postigli suradnju i partnerstvo, na strateškoj razini. Na toj osnovi postavit ćemo zahtjev za primanje Hrvatske u "Partnerstvu za mir", sa ciljem potpunog uključivanja u zapadni sigurnosni sustav članstvom u NATO-savezu. Težeći što skorijem i svrhovitijem uključivanju u europsku integraciju, Hrvatska mora razvijati što bolje odnose sa svim zemljama Europske Unije, u prvom redu s Njemačkom i Francuskom, te poboljšati odnose s Velikom Britanijom. Od posebne je važnosti održavanje dobrih odnosa sa susjednim zemljama: Mađarskom, Austrijom, Slovenijom i posebno s Italijom, s kojom imamo veoma razvijene gospodarske odnose. Veću važnost treba posvetiti održavanju dobrih odnosa s velikom Kinom, s kojom imamo potpisane sporazume i možemo imati još širu trgovinsku razmjenu. Kad je riječ o Rusiji, sa zadovoljstvom možemo istaknuti rusko priznanje teritorijalnog integriteta Hrvatske, pa i međusobne trgovinske razmjene, ali moramo izraziti žaljenje zbog jednostranog odnosa prema Hrvatskoj ruskih predstavnika u međunarodnim organizacijama (od Vijeća sigurnosti UN, do OESS). Njegovanje dobrih odnosa s Vatikanom mora biti naša stalna briga, zbog moralnog utjecaja što ga Sveta Stolica ima na javnost, a posebno i zbog razumijevanja što ga očituje prema suverenoj Hrvatskoj. Hrvatska se izjašnjava za normalizaciju odnosa sa Srbijom i Crnom Gorom, odnosno njihovom SRJ, ne samo stoga što nas na to potiču svi međunarodni čimbenici da bismo na miran način riješili reintegraciju okupranih područja, već i zato što je normalizacija, na osnovi punog uzajamnog priznanja, bitni preduvjet za ostvarenje mira i novoga međunarodnog poretka u ovom dijelu Europe. Osim toga, normalizacija odnosa od svestranog je interesa, kako obostranog, tako i svih susjednih zemalja, pa i onih srednje i jugoistočne Europe. 4. Sva hrvatska javnost, na svim područjima, od Sabora i državne uprave, do gospodarskog, kulturnog i svekolikog života, mora biti usmjerena na oživotvorenje što svestranijih odnosa suradnje i povezanosti Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, odnosno s Federacijom bošnjačko-hrvatskom. Ostvarenje te povezanosti, u duhu Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, čemu treba poslužiti i osnovano Vijeće za uzajamnu suradnju, od presudne je važnosti za sudbinu hrvatstva u BiH, i od osobitih strateških interesa za hrvatsku državu. Hrvatska je preuzela i jamstvo za sigurnost konstitutivne ravnopravnosti hrvatskog naroda u Federaciji na osovama međusobnog povezivanja. Uspješni razvitak i Federacije, i hrvatsko-bošnjačke povezanosti, potiču glavni međunarodni čimbenici, i od najveće su važnosti kako za odnose s glavnim zapadnim državama, tako i s brojnim državama islamskog svijeta. 5. U ovoj godini potrebno je sustavnije unapređivati usklađeno djelovanje zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, uz puno poštivanje načela diobe vlasti. To je preduvjet veće učinkovitosti hrvatskog državnog, i svekolikog političkog sustava, pa i razvijanja njegove demokratičnosti. Potrebno je prerazmotriti i unaprijediti sustav lokalne samouprave i državne uprave. S političko-pravnog gledišta valja, pritom, imati u vidu činjenicu da se sadašnji županijski ustroj, decentralizacijom upravnih ovlasti, potvrdio kao najbolja brana svim pokušajima autonomaštva i agresivnog regionalizma. Županijske skupštine i poglavarstva (i posebno Grada Zagreba) imaju ponajprije upravne zadaće, s ciljem osiguranja svrhovitog i zakonitog rada svih tijela državne uprave na njhovom području, ali i široke mogućnosti samoupravnog rješavanja posebnih lokalnih problema. S obzirom na promjene, nastale ishodom Domovinskog rata, potrebno je razmotriti, i što hitnije donijeti odluke o promjenama u teritorijalnom razgraničenju na županije i općine. Nove okolnosti, mira i stabilnosti, postavljaju pred sva tijela državne vlasti, kao prvorazrednu zadaću, izgradnju hrvatske države u svakom pogledu na osnovama vladavine prava i socijalne pravde. Pritom posebnu pozornost valja posvećivati zaštiti ljudskih prava i sloboda, te suzbijanju svih oblika kriminala. S tim u svezi, potrebno je osigurati da sudbena vlast u potpunosti dovrši svoj, Ustavom i zakonima predviđeni, ustroj, da bi se mogla postići sukladnost s ustrojem izvršne vlasti i zajamčiti potrebna učinkovitost svih sastavnica. Sveukupna državna uprava mora biti u službi građana i stoga uljudna i nebirokratska, učinkovita i nepodmitljiva. Valja odlučno razotkrivati i uklanjati sve oblike korpucije. S tim u svezi Vlada je dužna dovršiti svrhoviti ustroj državne uprave, sa sustavom učinkovitog nadzora rada i pojedinih tijela i pojedinih službenika. Posebno se javlja nužnost pravnog uređenja odnosa i sukoba javnih i privatnih interesa, u vrijeme obavljanja, i neposredno po prestanku, državnih dužnosti. Najveću pozornost, sve nadzorne državne službe dužne su posvetiti otkrivanju i gonjenju gospodarskog kriminala, osobito onog u izravnoj, ili neizravnoj svezi s državnim financijama i imovinom. 6. Zbog promijenjenih unutarnjih i vanjskih okolnosti potrebno je provesti promjene i unaprijediti sustav na području obrane i nacionalne sigurnosti. Sustav i jačinu hrvatskih oružanih snaga valja prilagoditi novim strateškim zahtjevima koji proizlaze iz sadašnjeg geopolitičkog i međunarodnog položaja Hrvatske. Ministarstvo obrane mora osigurati da sveukupno ponašanje oružanih snaga bude pravno uređeno, i dosljedno provođeno. Posebno valja razmotriti potrebu izmjena donijetih propisa i odluka u svezi s prijelazom iz ratnog, odnosno izvanrednog u mirnodopsko stanje. Ne samo proračun, nego i djelatnost, Ministarstva obrane treba što prije rasteretiti prenošenjem socijalne brige za sudionike Domovinskog rata na druga državna tijela. Ministarstvo unutarnjih poslova, djelatnost kojega je također nužno bila uvjetovana ratnim okolnostima, mora se odlučno usmjeriti na suzbijanje unutarnjeg i međunarodnog kriminala, posvećujući posebnu pozornost problemu droge i terorizma. S obzirom na pojavnosti očite zloporabe demokracije, otvorenim zahtjevima za kompromitaciju i destabilizaciju demokratski izabrane vlasti, što objektivno smjeraju i žele dovesti do obaranja vlasti koja je Hrvatsku izbavila iz jugoslavenskog i komunističkog sustava, to se ne samo Ured za nacionalnu sigurnost, nego i sva istinski demokratska hrvatska javnost, mora pozabaviti izvorima i krajnjim ciljevima takvih pojavnosti. Pritom je znakovito da su se one pojačavale u završnom razdoblju Domovinskog rata i da se nastavljaju bez obzira na njegov ishod, ne obazirući se na pravo i dužnost demokratski uspostavljene vlasti na zaštitu ustavnog poretka. I službe sigurnosti, i sva hrvatska javnost, ne trebaju tim pojavnostima davati pretjeranu pozornost, ali ih ne smiju ni zanemariti, imajući u vidu kretanja u nekim drugim zemljama. 7. Sa stajališta gospodarstva razdoblje pred nama mora biti obilježeno brzim i trajnim rastom. U 1996. godini treba osigurati nastavak stabinosti nacionalne valute - kune. Povoljnu okolnost predstavlja i činjenica da će prema međunarodnim prosudbama Hrvatska i tijekom 1996. ostvariti najbolje gospodarske rezultate od svih prijelaznih zemalja. Da bi se to ostvarilo, neophodno je ubrzati preustrojstvo gospodarstva, ozdravljenje banaka, provedbu privatizacije i učinkovitiju zaštitu vjerovnika. Svi gospodarski subjekti moraju se pozabaviti u prvom redu smanjenjem troškova poslovanja i tehničkom racionalizacijom, odnosno podizanjem proizvodnosti. Vlada svojom politikom mora poticati povećanje domaće štednje i osigurati dugoročne investicije od strateške važnosti. Samo na taj način moguće je ostvariti neophodan gospodarski napredak, i socijalnu stabilnost, uz potrebnu skrb za umirovljenike, invalide, prognanike i sve stradalnike rata. Svim gospodarsko-financijskim odlukama težiti da se što potpunije ostvaruje ustavno načelo, po kojemu je Hrvatska demokratska država slobodnog tržišta, ali i socijalna država, u kojoj je socijalna pravda jedno od temeljnih ustavnih načela i vrednota. U tom pogledu posebnu ulogu mora imati Državni proračun. To se očituje i u njegovu prijedlogu za 1996. godinu, koji svojom izmijenjenom strukturom - kao sažetak gospodarske, pa i sveukupne državne politike - jamačno teži poticanju razvitka, zaposlenosti i postupnom podizanju životnog standarda. Osiguravajući podjednake uvjete za sve, državna vlast, na svim razinama, mora poticati duh poduzetništva i slobodne tržišne utakmice. Pritom valja imati na umu da je od svih reformi najteže promijeniti naslijeđenu svijest uopće pa tako i u poslovanju, osobito kad je u obrani stečenih probitaka. Stoga treba činiti sustavne napore da se što odlučnije prekida s bivšom socijalističkom praksom pasivnog čekanja rješenja "odozgo". Sva tijela državne vlasti, na svim razinama, kao i svaki gospodarstvenik mora vlastitim inicijativama pokretati gospodarski napredak, pitajući se kako je i koliko pridonio općem boljitku Hrvatske. 8. U ovoj godini treba konačno završiti raspravu i donijeti zakon o denacionalizaciji, odnosno o odšteti za oduzetu imovinu. Pritom valja polaziti od načela da se ispravljanjem nepravdi iz prošlosti ne naprave još veće nepravde u sadašnjosti, ali isto tako potrebno je voditi računa kako o utjecaju na gospodarski život tako i o državnim interesima u cjelini. 9. Prestankom ratnih okolnosti i očekivanim gospodarskim rastom u mirnodopskim uvjetima stvaraju se preduvjeti za drugačijom preraspodjelom nacionalnog bogatstva, odnosno proračunskih sredstava. Već u ovoj godini bit će moguća nešto, na nekim područjima i znatno veća financijska potpora države u znanosti, prosvjeti, kulturi i športu. To, jamačno, još neće biti zadovoljavajuće, ali može dodatno potaknuti i olakšati rješavanje njihovih problema. 10. I u ovoj godini valja nastaviti provedbu reforme zdravstvenog sustava s težnjom krajnje racionalizacije, bolje tehničke opremljenosti i privatizacije. S obzirom na sadašnje materijalne mogućnosti društva možemo biti zadovoljni zdravstvenim stanjem pučanstva, mjerenim prema uobičajenim kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije, ali je potrebno poduzimati korake za ravnomjerniji ustroj zdravstvene službe po županijama, osobito u svezi sa stanjem na do sada okupiranim područjima. U proteklom razdoblju hrvatska država trošila je golema sredstva i za zdravstveno zbrinjavanje stotine tisuća prognanika i izbjeglica. U narednom razdoblju valja jasno razgraničiti i utvrditi kriterije za uključivanje u sustav socijalne skrbi samo onog dijela pučanstva kojem je ona i neophodno potrebna. Suzbijanjem zloporaba u ovom sustavu i "rada na crno", stvorit će se preduvjeti za kvalitetnije rješavanje stvarnih socijalnih problema. 11. U okviru općeg programa obnove i razvitka, u ovoj godini treba poduzimati određenije korake, programske, pravne i gospodarske, za sustavno i postupno rješavanje zabrinjavajućeg demografskog stanja u cjelini, a pogotovo u pojedinim županijama i općinama. Program demografske obnove mora biti stalna briga i obveza sveukupne državne politike i uprave na svim razinama, ali i svih sastavnica društvenog života. 12. Sve naprijed navedene bitne zadaće hrvatske državne politike u 1996. godini čine - samo se po sebi razumije - i operativni program i programske zadaće hrvatske Vlade za naredno razdoblje. S obzirom na sve postignute uspjehe u prošloj - 1995. - godini, u ovoj, prijelaznoj godini na mirnodopsko stanje, postoje sve pretpostavke za dalje uspjehe u sveukupnoj, gospodarskoj i kulturnoj izgradnji, te za jačanje međunarodnog položaja samostalne i nezavisne, suverene i demokratske hrvatske države. Uvjeren sam, stoga, da ćemo ovoj, 1996. godini, u mirnodopskim uvjetima, postići rezultate dostojne onim ratnim u prošloj godini, na putu izgradnje samostalne Hrvatske u zemlju zajamčenih ljudskih sloboda, sreće i blagostanja svih njezinih građana." (Hina - kraj) msj/dm bn 151509 MET jan 96