ZAGREB, 19. siječnja (Hina) - Ivica Vrkić, predstojnik Ureda za privremenu upravu za uspostavu hrvatske vlasti u hrvatskom Podunavlju, govori za današnji Večernji list o zadacima ureda, suradnji s međunarodnom zajednicom u
ostvarivanju zadanoga, pobunjenim Srbima, razvojačenju, varijantama povratka izbjeglica. Iz razgovora izdvajamo:
ZAGREB, 19. siječnja (Hina) - Ivica Vrkić, predstojnik Ureda za
privremenu upravu za uspostavu hrvatske vlasti u hrvatskom Podunavlju,
govori za današnji Večernji list o zadacima ureda, suradnji s
međunarodnom zajednicom u ostvarivanju zadanoga, pobunjenim Srbima,
razvojačenju, varijantama povratka izbjeglica. Iz razgovora izdvajamo:
#L#
- Je li moguće nekakvo 'sustanarstvo'? Koje su optimalne varijante
povratka?
= Nema ni govora o sustanarstvu, ili, ne daj Bože, o bratstvu i
jedinstvu. Svi zajedno trebamo uvesti i osposobiti hrvatsku državu u
ovom području, koja će prema hrvatskim zakonima štititi sve njezine
građane, neovisno o nacionalnoj pripadnosti. Oni koji nisu činili zla,
nemaju razloga za strah, a budu li živjeli u tom području samo oni
koji imaju častan odnos prema Hrvatskoj, neće se morati plašiti niti
međusobnog ljudskog odnosa. Naravno da će za sve to trebati vremena, i
zato nitko ne može govoriti o medu i mlijeku, može se govoriti samo o
gorkim pilulama. Mislim da bi bilo tragično za Hrvatsku ako se svi
Hrvati ne bi vratili na svoje područje. Bila bi to medvjeđa usluga
Hrvatskoj, a Srbe poticalo da misle kako mogu demografskom
neravnotežom i u uvjetima mira okupirati taj dio hrvatskog teritorija.
Tim aspiracijama može se odgovoriti ako država stvori sve preduvjete
za povratak, a na pojedincima je da još jednom, iako su najveće žrtve
rata, potvrde taj odnos. Ako nema povratka, pitanje je bismo li
zadržali taj prostor za Hrvatsku.
- Jesu li opet mogući veći pokreti stanovništva?
= Oni će, očito, biti potrebni. Hrvatska će Srbima omogućiti da se
vrate u zapadnu Slavoniju i slična mjesta, a ne možemo dopustiti da se
u istočnoj Hrvatskoj stvori neravnoteža koja bi poslije mogla
politički eksplodirati kao pobuna, politička autonomija ili da se
teritorij pripoji Srbiji.
- Temeljni sporazum ipak predviđa da recimo Srbin iz zapadne Slavonije
ima pravo ostati u Baranji ako to želi. Tko ima prednost - Hrvat
prognanik ili Srbin doseljenik?
= Hrvati će se vratiti u svoje kuće, a Srbi će imati jednaku mogućnost
kao i Hrvati da uz pomoć države ili međunarodne zajednice poprave
svoje domove ili grade nove kuće. Hrvati će se vratiti u svoje kuće!
- Kako ocjenjujete ponašanje pobunjenih Srba, koji sada naseljavaju
Baranju, govore da nema ni govora o reintegraciji...?
= Predstavnici Srba na okupiranom području ne mijenjaju retoriku,
najprije zato što im nije lako promijeniti sebe. Međutim, neće imati
previše izbora: ili će surađivati ili će morati napustiti područje
koje, zbog svog ponašanja prema njemu, nisu ni zaslužili. Mogu oni
pričati što god hoće, ipak će se dogoditi ono što ne žele. Važno je da
sve veći broj običnih građana, poštenih i nevinih, sve više razumije o
čemu se radi.
G. Klein uvijek ističe stvaranje tržišnih uvjeta na ovom području kao
jedan od ravnopravnih čimbenika za reintegraciju ovog područja.
Gospodarstvo bi trebalo dobiti prioritet u strategiji otvaranja
mirovnog procesa. Ako je Srbima stalo do toga da žive u Hrvatsoj onda
bi morali shvatiti da nafta iz Đeletovaca više ne ide u Srbiju jer će
i oni imati koristi. Reintegracija neće uspjeti ako Srbi misle da bi
ovdje trebali živjeti, a naftu i prirodne resurse šalju u Beograd.
Zavjesa na toj komunikaciji mora pasti. (...)
- Pitanje razvojačenja za sada se čini posebno važnim, a niz je
nepoznanica. Naprimjer, gdje će biti spremljeno oružje, što ako Srbi
odbiju predati oružje, kako razoružati 'naoružani narod'?
= Nama je najvažniji cilj vratiti svoj teritorij i vratiti Hrvate,
Mađare i druge u njihove domove, i to tako da hrvatska vlast
profunkcionira na isti način u Vukovaru kao i u Zagrebu. Da bi se to
uopće moglo dogoditi, najvažnije je stvoriti sigurnosne preduvjete za
povratak naših građana. Hrvatska neće zaboraviti da joj je obveza
zaštititi sve Srbe starosjedioce, tj. one koji imaju uvjete za
hrvatsko državljanstvo. Hrvatska nema ništa protiv Srba, ali ima
protiv ratnih zločinaca i njihovih agilnih pomagača. Ova rezolucija
dosegnula je vrh hrvatskih interesa i posebice je značajno da se još
jednom potvrđuje hrvatska suverenost na cijelom teritoriju, no postoji
i drugi kraj batine, koji će biti upotrijebljen ako se mirna
reintegracija ne bude mogla provesti. Hrvatska će dobiti mogućnost da
sama riješi svoj problem. Što se razvojačenja tiče, iako je to važno
pitanje, ostaje na zapovjedništvu UNTAES-a da izvrši sve što je
potrebno kako bi se to dogodilo. Nije najvažnije kako će se
ekstremisti razoružati, nego jesu li Srbi uopće za mir i dogovor, jer
sumnjam da bi UNTAES prisiljavao Srbe da ispunjavaju obvezu koju su
potpisali u Erdutu. G. Klein samo će ocijeniti, ne ostvari li se
demilitarizacija, da se nisu stvorili uvjeti za Privremenu upravu, a
Srbi su u tom slučaju preuzeli na sebe odgovornost za svoju sudbinu,
dok se nama daje mogućnost da sami riješimo taj problem".
(Hina) mc
190106 MET jan 96