VEČERNJI LIST: EUROPSKA CIJENA NORMALIZACIJE

ZAGREB, 31. siječnja (Hina) - Komentirajući činjenicu da Ministarsko vijeće Europske unije nije poduprlo francusku inicijativu za normalizacijom odnosa sa SR Jugoslavijom, Višnja Starešina upozorava u današnjem Večernjem listu kako je to "korak koji slijedi, pitanje je samo koje će uvjete ministri postaviti Beogradu". Pritom od najbitnijih zahtjeva koje EU stavlja pred SR Jugoslaviju izdvaja priznanje Makedonije, priznanje Hrvatske (čime bi potvrdio svoju spremnost na suradnju u provedbi sporazuma o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu) i pitanje Kosova. U nastavku Starešina vraća vrijeme četiri godine unatrag i piše: "Nakon što se Ministarsko vijeće tadašnje EZ u prosincu složilo da zajednica prizna Hrvatsku 15. siječnja 1992., u posljednji trenutak još su postavljeni uvjeti dodatne zaštite srpske manjine u Hrvatskoj ili, u protivnom, priznanja neće biti. I na brzinu su u pomoć stigli pravnici izvana kako bi pomogli da se zakoni prilagode zahtjevima nekih od članica EZ-a. Premda je, po općoj ocjeni, hrvatsku ustavni zakon formalno udovoljavao vrlo visokim standardima zaštite manjinskih prava. Druga je stvar što se uvjeti za njegovu cjelokupnu primjenu nikada i nisu stekli. Simptomatično je da su na dodatnoj zaštiti tada inzistirale upravo one države koje bi sad bile spremne priznati SR Jugoslaviju i ne obazirući se osobito na manjine. Toliko o principima i principijelnosti". Novinarka izdvaja još jednu zanimljivost iz tog razdoblja - podatak da je tadašnji talijanski ministar vanjskih poslova Gianni de Michelis preko novina poručivao Miloševiću da od EU što prije zatraži priznanje srpsko-crnogorske države u avnojevskim granicama, jer će se, ako to učini poslije 15. siječnja, na to kašnjenje loše gledati. Navodi kako Miloševiću to nije padalo na pamet (jer je u planu imao stvaranje 'velike Srbije') i potom komentira: "Planovi su, nakon mnogo ratnih strahota, ipak znatno potkresani i sad mu čak nije mrsko da ga EU priznaje u avnojevskim granicama (doduše s Crnom Gorom). Čak je spreman dati nešto i za uzvrat. Uspoređujući uvjete koje je za međunarodno priznanje morala ispuniti Hrvatska s onima koji se sada stavljaju pred SR Jugoslaviju, očito je da mjerila nisu ista. Ali unatoč djelomičnom odustajanju od tadašnjih načela, gledano u širem kontekstu, stvari ipak pomalo dolaze na svoje: Srbija je mnogo manja no što je tada bilo planirano, a i njezin šef postao je mnogo 'europeiziraniji' i pitomiji", zaključuje Višnja Starešina. (Hina) dd 310027 MET jan 96