BEOGRAD, 31. siječnja (Hina) - Pitanje surađivati ili ne s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu podijelilo je srbijansku političku i strukovnu javnost.
BEOGRAD, 31. siječnja (Hina) - Pitanje surađivati ili ne s
Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu podijelilo je srbijansku
političku i strukovnu javnost. #L#
Dobar dio političara, predstavnika vlasti i stručnjaka (bliskih
vlastima) nakon osnutka Međunarodnog suda niječe njegovu zakonitost i
odbijaju svaku suradnju. Tvrde da Vijeće sigurnosti UN nije ovlašteno
za osnivanje sudskih ustanova i da se međunarodna sudbena tijela mogu
osnivati samo na temelju međudržavnih ugovora. Na takvo "stručno"
mišljenje oslonile su se i beogradske vlasti u odbijanju svake
suradnje s Međunarodnim sudom.
Pod pritiskom međunarodne zajednice, obveza iz rezolucija Vijeća
sigurnosti i mirovnih sporazuma u Daytonu, vlasti su počele popuštati,
pa je za nedavna posjeta predsjednika toga suda Antonija Caesea
Beogradu potvrđena spremnost na otvaranje ureda za vezu Suda i
beogradskih vlasti.
Da bi spriječili suradnju sa Sudom, skupina "patriota" osnovala je u
početku ove godine "Odbor za zaštitu prava od Haaškog suda", koji su
ušle poznate osobe, koje su se u ratu jako isticale u potpori
prekodrinskim Srbima u njihovoj "pravednoj borbi za srpsku stvar".
Članovi Odbora su predsjednik Srpske narodne obnove Mirko Jović,
profesorica međunarodnog prava Smilja Avramov, povjesničar Veselin
Đuretić, književnici Momo Kapor i Momčilo Selić, slikari Milić od
Mačve i Dragoš Kalajić, sve u svemu oko 500 istomišljenika protivnika
haaškog suda.
Sudjelujući sinoć u emisiji NTV-a Studija B o haaškom sudu, Smilja
Avramov je tvrdila da je taj sud "politički organ i produžena ruka
protusrpske promičbe". Podizanje optužnice pred haaškim sudom protiv
Radovana Karadžića i Ratka Mladića podizanje je optužnice protiv
srpskog naroda, jer je riječ, kako je kazala, o "časnim ljudima koji
su se suprotstavili genocidu".
Na primjedbu prof. Vladana Vasiljevića da je suradnja sa Sudom nužna
i za Srbiju i srpski narod korisna, Smilja Avramov je odgovorila da bi
prihvaćanje toga suda degradiralo i narod i državu, i bilo bi
prihvaćanje neokolonijalnog sistema.
Odgovarajući na primjedbe u sinoćnoj emisiji da Međunarodni sud
namjerava suditi ponajprije Srbima i da se od njega ne može očekivati
nepristranost, Vasiljević je odgovorio da za razliku od domaćih
sudova, koji su pokazali potpunu nemoć da sude za ratne zločine,
vjeruje u sposobnost i stručnost Međunarodnog suda u Haagu. Za
činjenicu da je među optuženima za sada najviše Srba, krive su po
njegovu mišljenju i beogradske vlasti, jer su odbile suradnju s
haaškim sudom.
Vasiljević je inače tvorac nacrta zakona o suradnji "SRJ" s haaškim
sudom, a Srpski će ga pokret obnove pokušati uvesti u proceduru
savezne skupštine.
Govoreći tim povodom, predsjednik SPO-a Vuk Drašković je rekao da
odbijanjem suradnje s haaškim tribunalom jugoslavenske vlasti
pokušavaju odgovornost za zločine, za koje su osumnjičeni pojedinci,
svaliti na leđa cijeloga srpskog naroda i "staviti njegov potpis ispod
masovnih grobnica u Srebrenici i drugdje".
"Vlast bi prihvatila suradnju s Haagom kad bi dobila jamstva da se
glavni naredbodavci rata i ratnih zločina neće naći pred haaškim
tribunalom, a to im taj sud ne može osigurati", rekao je Drašković.
SPO procjenjuje da će vlast prihvatiti suradnju s Tribunalom tek kad
država bude "stjerana uza zid i kad ponovno budu uvedene sankcije",
dodao je predsjednik SPO.
Za sada je teško reći hoće li vladajuće stranke u Srbiji i Crnoj Gori
prihvatiti u saveznoj skupštini zakon koji nudi SPO, kako bi se
prevladale sve moguće ustavne i zakonske zapreke za suradnju s
Međunarodnim sudom u Haagu. U svakom slučaju neki stručnjaci, poput
Vladana Vasiljevića, Konstantina Obradovića i dijela oporbe, jačaju
kampanju za suradnju s haaškim sudom.
(Hina) bs mc
311420 MET jan 96