KOMPJUTERIZACIJA NA KINESKI NAČIN

(od dopisnika Hine Branka Merlina) BEIJING, 27. siječnja (Hina) - Kada ugledne honkonške novine najave jednodnevni seminar posvećen mogućnostima koje pruža kinesko tržište računalima, kotizacija po cijeni od oko 500 američkih dolara zanemarivo je niska u odnosu na vrijednost informacija koje organizator skupa obećava. Svakom je trgovcu ili proizvođaču jasno da besplatno neće saznati koje strategije izlaska na kinesko tržište provjereni stručnjaci smatraju posebno prihvatljivima, što najavljeni dužnosnik kineskog ministarstva elektronike ima za reći o kineskoj politici glede računala i kompjutorizacije, kakvi kanali za distribuciju robe već postoje, ili kako u Kini doći do pouzdane marketinške informacije. Uz objavljene kineske procjene da bi ove godine prodaja računala i uređaja kojih uz njih idu mogla porasti između 30 i 40 posto te dosegnuti vrijednost od osam milijardi američkih dolara, razumljivo je zanimanje za mogućnosti koje kinesko tržište pruža. Posebno kada se zna da kineski proizvođači računala sada drže oko 25 posto domaćega tržišta, ostavljajući dakle strancima mogućnost pristupa lavovskom dijelu kompjutorskoga "kolača". U golemoj Kini, koja se u nastupajućem petogodišnjem razdoblju tek sprema radiovalovima i kvalitetnim televizijskim signalom pokriti svoje cjelokupno područje, računala su simbol modernog vremena i sredstvo uz čiju se primjenu brže i lakše zemlja može približiti svijetu. Svijest o značenju kompjutorizacije ne ilustriraju samo česti susreti kineskih čelnika s predstavnicima svjetski poznatih tvrtki zainteresiranih za nazočnost u Kini; o njoj govore i mnogobrojna izvješća o konkretnoj koristi koju zemlja ima od primjene računala. Treba znati koliko dana poštom putuje pismo od Beijinga do nekog udaljenog odredišta, da bi se uočilo značenje novinskih izvješća o informatičkom povezivanju središnje vlade s pokrajinskim i nižim razinama vlasti, o računalima koja omogućuju razmjenu informacija banaka u zemlji, statističkih ili seizmoloških ureda, policije i carine ... Ne ograničavajući korisnika samo na protok informacija unutar zemlje, nudeći mu elektronsku poštu i pristup stranim informatičkim mrežama, kompjutorizacija je i Kineze učinila stanovnicima 'informatičke galaksije'. Naravno, one kompjutorski dovoljno pismene. Za mnoge, kineski tisak tvrdi da računala ionako koriste samo kao zamjenu za pisaće strojeve, ne brinući o mogućnostima koje računalo pruža. Takvi možda nisu ni primijetili nedavnu najavu zakonskog teksta kojim će država regulirati pitanja pristupa kineskih korisnika Internetu. Ma što to značilo, jer se iz škrtih službenih infromacija nije dalo zaključiti o kakvim će konkretnim mjerama biti riječ. I dok jedni ovdje uglavnom misle da je pravila o nadzoru nad korišćenjem Interneta lakše usvojiti nego provoditi, drugi u najavljenoj mjeri vide samo želju vlasti da djelotvorno nadzire ovaj, kao i svaki drugi, oblik informiranja. Zašto zapravo, pitaju se neki analitičari, kada i najviši državni vrh naglašava značenje koje kompjutorske informacije imaju za gospodarski razvitak zemlje i njezino hvatanje koraka sa svijetom. Da li zbog straha od mogućnosti da uvijek budni disidenti posredstvom Interneta saznaju što još ne znaju o Kini? Ili radi mogućeg nekontroliranog širenja pornografskih sadržaja? Uz obilje Kinezima danas dostupnih informacija te načina i kanala kojima se šire, teško je povjerovati da za najavljeni nadzor postoji samo jedan razlog. Ili je ipak u pitanju navika vlasti da se svaki novi fenomen uredno poprati i odgovarajućim "pravilima za upotrebu"? Napokon, pokazalo se da u hladovini raznih ureda ima dokonih znatiželjnika koji hoće vidjeti kako izgleda kompjutorska pornografija, a točno je i da su stranci u Kini skloni pričanju o mogućnostima kompjutorskog kontakta s informacijama "o kojima ne možete čitati u 'China Dailyju'". Što je zapravo na stvari, bit će jasnije nakon objavljivanja pravila o pristupu kineskih korisnika Internetu. U međuvremenu, ovdje zasad nije uočen pad prodaje računala. (Hina) mer br 270813 MET jan 96