FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

TEMELJNE ZADAĆE HRVATSKE VLADE U 1996.

ZAGREB, 23. siječnja (Hina) - Temeljna zadaća hrvatske Vlade u 1996., uz reintegraciju hrvatskog Podunavlja u hrvatski ustavnopravni sustav, je zaokret s prioriteta obrane prema prioritetima rasta i razvoja, istaknuo je u večerašnjoj kontatk-emisiji HTV "Kako vlada hrvatska Vlada" predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša. Osim premijera u emisiji su sudjelovali i potpredsjednici Vlade - dr. Jure Radić, dr. Ivica Kostović, dr. Ljerka Mintas-Hodak, mr. Borislav Škegro, te telefonom iz Strasbourga dr. Mate Granić.
ZAGREB, 23. siječnja (Hina) - Temeljna zadaća hrvatske Vlade u 1996., uz reintegraciju hrvatskog Podunavlja u hrvatski ustavnopravni sustav, je zaokret s prioriteta obrane prema prioritetima rasta i razvoja, istaknuo je u večerašnjoj kontatk-emisiji HTV "Kako vlada hrvatska Vlada" predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša. Osim premijera u emisiji su sudjelovali i potpredsjednici Vlade - dr. Jure Radić, dr. Ivica Kostović, dr. Ljerka Mintas-Hodak, mr. Borislav Škegro, te telefonom iz Strasbourga dr. Mate Granić. #L# Premijer Mateša istaknuo je da po prvi put od 1987. industrijska proizvodnja raste, što je razlog za otpimizam, a obećavajuća je i struktura proizvodnje. Cilj je ostvariti bruto domaći proizvod 10.000 dolara po glavi stanovnika, kazao je Mateša, dodavši da će Vlada štititi domaću proizvodnju, ali samo onu koja je konkurentna na inozemnom tržištu. Osvrćući se na prijedlog proračuna, premijer je kazao da će se do kraja tjedna Vlada očitovati o amadmanima iz saborske rasprave, te da očekuje da će proračun biti prihvaćen. Ukupna hrvatska zaduženost je 3,7 milijardi dolara, što znači da smo nisko zadužena zemlja, a u razvoju se ne želimo u znatnijoj mjeri oslanjati na kredite iz inozemstva, nego želimo da se inozemna zaduženja koriste samo za krupner infrastrukturne projekte, napomenuo je premijer Mateša. Na upit, kako će Vlada reagirati na novi prijedlog oporbe za zagrebačkoga gradonačelnika, kazao je kako to ovisi o kakvom se političkom programu radi i odgovoru na pitanje ima li Vlada uvjeravanja da će zagrebački župan surađivati na besprijekoran način s Vladom i ministarstvima. Premijer Mateša je podsjetio da infrastruktura države praktično ovisi o gradu Zagrebu, da je Vlada izvršna vlast, te da se prijedlozi procjenjuju kroz tu prizmu. Potpredsjednik Vlade dr. Kostović naglasio je da će se prognanici i hrvatska vlast postupno u 1996. vraćati u hrvatsko Podunavlje. Što se tiče nestalih, dodao je, jednim će se manjim dijelom to riješiti ulaskom u Podunavlje, a ovisit će više o daljnjoj normalizaciji odnosa Beograda i Zagreba. Dr Kostović je za četvrtak najavio sastanak komisija dviju država. U telefonskom javljanju iz Strasbourga, dr. Granić je kazao da je Hrvatska vrlo blizu punopravnog članstva u Vijeću Europe, te da bi 3. svibnja Ministarsko vijeće trebalo donijeti takvu odluku. Što se, pak, tiče normalizacije odnosa Beograda i Zagreba, ministar Granić je kazao da su Beogradu prošli tjedan dostavljeni prijedlozi o otvaranju autoceste, željezničke pruge, zračnoga prometa, razgovara se o naftovodu, te se uskoro može očekivati odgovor, a skoro podizanje Ureda i Biroa u ravninu konzulata vodi međusobnom priznanju Hrvatske i SRJ. Prvi prioritet Vlade je povratak prognanika - do 1. svibnja bi se na oslobođena područja trebalo vratiti 46.000 ljudi, u srpnju i kolovozu daljnjih 30.000, a do kraja 1996. i početkom 1997. ostali prognanici, istaknuto je dr. Jure Radić. U obnovu je dosad uložena milijarda kuna, a nakon Oluje vratilo se oko 30.000 ljudi, dodao je. Tu je i pitanje usmjeravanja povratka iseljene Hrvatske na područja od posebnog interesa te gradnja prometnica gdje su prioriteti - Zagreb-Šentilj, Goričan-Zagreb-Rijeka, te Zagreb-Split, kazao je dr. Radić. Potpredsjednik Borislav Škegro naglasio je da Vlada u 1996. očekuje apsolutno smanjenje brojnih cijena, zadržavanje niske inflacije, te značajan rast bruto društvenog proizvoda, restreukturiranje gospodarstva, veća inozemna ulaganja i početak privatizacije javnih poduzeća INA-e, HPT-a, HRT-a. Na upit o staroj deviznoj štednji Škegro je kazao da će ona biti uspješno rješavana tijekom 1996. Premijer Mateša je dodao, da se priprema sustav kojim će štedni ulozi do određenog iznosa biti osigurani. Dr. Ljerka Mintas-Hodak najavila je izmjene na području krivično-pravnih propisa. Istaknula je da je Hrvatska pravna država, da je pravni sustav gotovo uobličen, te da predstoji reguliranje vlasničkih odnosa, stambene problematike, te denacionalizacije. Veća sredstva u proračunu predviđena su za nastavka reformi znanosti, zdravstva, školstva i kulture. Hrvatska poštuje najviše standarde ljudskih prava, a uskoro će se u sklopu koordinacije za unutarnju politiku osnovati posebno tijelo koje će koordinirati rad svih institucija na zaštiti ljudskih prava, napomenula je dr. Mintas-Hodak. Premijer Zlatko Mateša i potpredsjednici hrvatske Vlade istaknuli su i da postoji program zapošljavanja demobiliziranih hrvatskih branitelja u kojem se nudi mogućnost zapošljavanja u procesu obnove i u pokretanju proizvodnje, a Vlada je, kako su istaknuli, spremna takve programe financijski poduprti. Premijer i potpredsjednici Vlade također su odgovarali i na mnoga pitanja gledatelja. (Hina) db sp 240026 MET jan 96

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙