ZAGREB, 23. siječnja (Hina) - Problem hrvatskog Podunavlja i njegova mirna reintegracija u hrvatski ustavno-pravni poredak i proces oživotvorenja Federacije BiH, dvije su najbitnije teme o kojima je za današnji Vjesnik Maja Freundlich
razgovarala s dr. Matom Graniće, hrvatskim ministrom vanjskih poslova i potpredsjednijkom Vlade.
ZAGREB, 23. siječnja (Hina) - Problem hrvatskog Podunavlja i njegova
mirna reintegracija u hrvatski ustavno-pravni poredak i proces
oživotvorenja Federacije BiH, dvije su najbitnije teme o kojima je za
današnji Vjesnik Maja Freundlich razgovarala s dr. Matom Graniće,
hrvatskim ministrom vanjskih poslova i potpredsjednijkom Vlade. #L#
Iznoseći ukratko svoje viđenje posljednjih događanja oko hrvatskog
Podunavlja, dr. Granić napominje, vezano uz doseljavanje Srba iz
Srbije i BiH, kako je posve jasno, "prema Sporazumu o istočnoj
Slavoniji, da se moraju vratiti u Srbiju i u BiH". Potom analizira
stanje sa Srbima iz Podunavlja i kaže: "Srbi iz Podunavlja, svi koji
nisu počinili ratne zločine, moći će ostati i ostat će. A onaj dio,
koji je došao iz zapadne Slavonije ili iz oslobođenih područja, moći
će se vratiti u svoje domove, ili ostati ondje gdje su sada, ali
svakako ne u kućama Hrvata. Naš cilj je, i time bi kredibilitet
Hrvatske u svijetu jako porasta, kad bismo svojom podrškom mogli
postići da mandat pod upravom generala Kleina, a na temelju odluke
Vijeća sigurnosti, uspije, i da ta područja, prema Temeljnom
sporazumu, budu oslobođena mirnim putem. Hrvatska je pristala na
međunarodni nadzor, prvi put, među ostalim i zato što se nemamo više
čega bojati. Mi želimo poštivanje ljudskih i manjinskih prava.
Hrvatska država je sigurna u sebe. I što je najvažnije, i u Saboru mi
je upućeno pitanje 'Koje je jamstvo mirne reintegracije'? Odgovorit ću
ono što sam i prije godinu dana odgovorio. Sama hrvatska država je
najjače jamstvo".
O mogućnosti da dođe do otpora Srba u Podunavlju, prema prvoj fazi
procesa reintegracije, odnosno ulasku javnih i državnih ustanova RH,
dr. Granić kaže: "Prema sveopćem planu, prvo treba rasporediti vojne i
policijske snage. Nakon toga na redu je otvaranje komunikacija i
sustavni ulazak hrvatskih ustanova. Najvažniji trenutak bit će
utemeljenje policijskih snaga, proporcionalnih nacionalnom sastavu i
kontrola granica. Mislim a će to biti glavna stimulacija povratku
prognanika. Za zaštitu povratnika zadužen je general Klein i vojne i
policijsake snage. U jednomu od paragrafa Rezolucije Vijeća sigurnosti
piše, da ako bude otpora demilitarizaciji i provedbi Sporazuma
međunarodne snage mogu i otići. Drugim riječima, time je jasno dan
znak, da će u tom slučaju to biti unutarnja stvar Republike Hrvatske.
Mi bismo, naravno, željeli mirnu reintegraciju, i miran završetak toga
procesa. Ima već znakova demilitarizacije, tj. odvoženja teškog
oružja. Ima i prvih znakova, prvih kontakata srpskog pučanstva iz
podunavskog područja s hrvatskom vlašću, što ohrabruje. Mi bismo
željeli da se svi reintegriraju, uključujući i sadašnje vodstvo".
(...)
Najnoviji sukobi između Hrvata i Muslimana u Mostaru i Usori, te na
žepačkom području, sljedeća su tema o kojoj Granića kaže: "Na lokalnoj
razini ima, i na jednoj i na drugoj strani onih koji ne prihvaćaju
Federaciju. I u samom vodstvu BiH ima ljudi koji su otežavali
stvaranje vlade i Federacije i BiH. Kako nisu donesene temeljne
odluke, nisu stvorene vlade, i jedna i druga, kasnilo se s provedbama
svih drugih elemenata Sporazuma. Jednako tako je bilo i u Mostaru.
Ondje nije bila donesena odluka o granicama, pa su izbili incidenti u
kojima je bilo i mrtvih i ranjenih. Osobno smatram da je Federacija
strateški interes i hrvatskog i bošnjačkog naroda u BiH, i Republike
Hrvatske. Ako se hitno ne spriječe svi sukobi, ako ne bude hitno po
redoslijedu rješavan problem, dakle, formiranje Vlade BiH, Federacije,
nakon toga budu određene granice kantona, paralelno s tim ne budu u
Mostaru određene granice općina, utemeljena zajednička policija, i
omogućena sloboda kretanja, ako toga ne bude, neće lako doći do
stvaranja Federacije". Granić pritom napominje da će se Hrvatska
vojska, kako je i došla sporazumom, sporazumom i povući, ali da ima
problema s mudžahedinima, koje netko pomaže, "jer inače ne bi ostali".
O problemu mudžahedina, još kaže: "Po mojemu dubokom uvjerenju,
starteški interes Bosne i Hercegovine mora biti da se što prije
zahvali tim ljudima, jer inače će sigurno biti dodatnih problema i to
velikih. S druge strane sigurno je da ima i velikih tenzija u samom
vodstvu bošnjačkog naroda. Rekao bih da je u ovom trenutku vodstvo
hrvatskog naroda jedinstveno u provedbi Federacije. Federacija je
izgrađena na temelju konsenzusa, konstitutivnosti, međusobne
jednakopravnosti i uvažavanja. Republika Hrvatska će posve sigurno
podržati taj proces. Njezin je geostrateški, politički i gospodarski
interes stvaranje čvrste Federacije. Ipak, rekao bih kako većina obaju
naroda podržava Federaciju, pa i vodstva u cjelini. Bez toga ona ne bi
ni bila moguća". (...)
(Hina) mc
230738 MET jan 96