ZAGREB, 22. siječnja (Hina) - Objavljivanje knjige 'Srpska pravoslavna crkva i fašizam' u izdanju nakladnog zavoda 'Globus', povod je članka željka Krušelja koji u današnjem Večernjem listu pojašnjava tko je autor odnosno autorica
knjige - Ljubica Štefan.
ZAGREB, 22. siječnja (Hina) - Objavljivanje knjige 'Srpska pravoslavna
crkva i fašizam' u izdanju nakladnog zavoda 'Globus', povod je članka
željka Krušelja koji u današnjem Večernjem listu pojašnjava tko je
autor odnosno autorica knjige - Ljubica Štefan. #L#
"Njezino je ime do prije dvije-tri godine bilo potpuno nepoznato
hrvatskoj javnosti, čak i najužim znanstvenim krugovima, iako su
knjige što ih je napisala bile nezaobilazno štivo svima koji su se
bavili genezom velikosrpske ideje. Naime, te su knjige tiskane ili bez
imena autora, ili pod pseudonimom, ili je bio potpisan samo suradnik u
određenom projektu", navodi Krušelj i objašnjava kako su joj prve
knjige - trosveščana studija 'Srbija i Albanci' - objavljene 1989.
godine, a u Beogradu dočekane s velikom ljutnjom, "to više što tiskane
na srpskom jeziku, sugerirajući tako da ih je i napisao neki 'domaći
izdajnik'". Novinar objašnjava kako su rezultati istraživanja daleko
nadmašivali ono "što je o srpskom ultranacionalizmu, dapače rasizmu, i
masovnim zločinima na Kosovu još uoči Prvog svjetskog rata, i to s
iskrenim gnušanjem, pisao Dimitrije Tucović".
Dalje Krušelj objašnjava kako je nastala knjiga 'Mozaik izdaje' i
piše: "Ali, kako je velikosrpsko ludilo uzimalo sve većeg maha, to se
gđa Štefan okrenula novoj temi, ali isto tako osjetljivoj i opasnoj.
Istražila je, naime, ponašanje Srpske pravoslavne crkve tijekom
Drugoga svjetskog rata, ponajprije u kontekstu mita o njezinu
'antifašizmu', a i djelovanju dvojice 'mučenika', patrijarha Gavrila
Dožića i episkopa Nikolaja Velimirovića. Rezultati su opet bili
iznenađenje za širu javnost, i srpsku i hrvatsku, jer su pravoslavni
crkveni velikodostojnici brižljivo skrivali nebrojene dokaze o
otvorenoj kolaboraciji s njemačkim okupacijskim vlastima i kvislinškim
Nedićevim režimom. Pojavivši se, kako rekosmo, koji mjesec prije
otvorene srpske agresije u Zagrebu pod Vukovićevim imenom, izravno je
zaprijetila i pogoršanjem odnosa između Katoličke i Srpske pravoslave
crkve. Posebno je neugodan bio autorski zaključak, provociran
činjenicom što su patrijarh i mitropoliti još jednom okrenuli svoju
politiku i pozdravili novu komunističku vlast, kako je njezin osnovni
cilj 'biti Crkva državnih vlasti'".
Krušelj izdvaja još neke od zanimljivosti iz životopisa Ljubice
Štefan, koja je nakon ove knjige 1992. objavila knjigu 'Pregled
srpskog antisemitizma, "koja je imala posebnu težinu u okolnostima
velike propagandne kampanje, dirigirane upravo iz Beograda, o 'buđenju
hrvatskog antisemitizma'". Iz nje je i nastala posljednja knjiga,
'Srpska pravoslavna crkva i fašizam', navodi Krušelj i na kraju piše:
"Stavovi Ljubice Štefan o antisemitizmu u Srbiji imaju posebnu težinu
i zbog činjenica da ona spada u uski krug ličnosti kojima su izraelske
vlasti dodijelile medalju pravednika, priznanje rezervirano samo za
one koji su tijekom prošlog rata riskirali vlasite živote da bi
spašavali progonjene Židove. Takva se čast ne može kupiti, a još manje
- ignorirati".
(Hina) mc
220735 MET jan 96