ZAGREB, 22. siječnja (Hina) - Hrvatsko-njemački odnosi jučer, danas, sutra, jedna je od tema o kojoj je Marinko Bobanović za današnji Vjesnik razgovarao s Horstom Weiselom, njemačkim veleposlanikom u Hrvatskoj. Daytonski sprazum i
stanje u regiji nakon potpisivanja također još je jedno od pitanja na koje odgovara njmački veleposlanik.
ZAGREB, 22. siječnja (Hina) - Hrvatsko-njemački odnosi jučer, danas,
sutra, jedna je od tema o kojoj je Marinko Bobanović za današnji
Vjesnik razgovarao s Horstom Weiselom, njemačkim veleposlanikom u
Hrvatskoj. Daytonski sprazum i stanje u regiji nakon potpisivanja
također još je jedno od pitanja na koje odgovara njmački veleposlanik.
#L#
O samoj ulozi Hrvatske u Daytonu i glasinama da je kancelar Kohl
osobno nazvao predsjednike Izetbegovića i Tuđmana u nastojanju da se
parafira sporazum, Weisel kaže: "Mi smo nastojali biti konstruktivni
sa svim stranama. U stvari, mi smo imali usku suradnju s dvije strane,
hrvatskom i bošnjačkom, jer smo bili koncentrirani u prvom redu na
odnose između Hrvata i Muslimana. Sa Srbima je situacija bila
drukčija. Mislim da je bilo mudro koncentrirati se na odnose Hrvata i
Muslimana i istovremeno davati prijedloge za rješenje problema u koje
je uključen srpska strana. Čitavo vrijeme pregovora trajala je puna
kooperacija u izmjenjivanju ideja i prijedloga. O neposrednim
kontaktima između saveznog kancelara Kohla i predsjednika Tuđmana i
Iztebegovića, na žalost, ne mogu ništa kazati. Što se tiče prvog
pitanja, prema našem shvaćanju, uloga Hrvatske bila je vrlo
konstruktivna i od pomoći. Kao što je obično slučaj na mirovnim
konferencijama, sve strane moraju dati koncesije. To je životna
činjenica - kada niste u poziciji diktirati mirovnim sporazumom, tada
morate dati koncesije i biti spremni na kompromis. Ako bi mirovna
konferencija završila potpunim porazom jedne strane, tada druga strana
ne bi bila u situaciji davati koncesije. Kada nijedna strana u sukobu
nije potpuno poražena, svi moraju dati koncesije. Bez toga je
postizanje sporazuma nezamislivo".
O stanju u regiji, nakon potpisivanja sporazuma, kaže: "Nakon
prestanka ratnih djelovanja, čini se da su strane u skobu spremne
primijeniti daytonski sporazum. Naravno, ne može se očekivati da će
sve ići potpuno glatko. Mislim da je svatko mogao očekivati vijesti
poput onih koje dobivamo iz Sarajeva, gdje su Srbi zarobili grupu
Muslimana zbog tko zna kojih razloga. Najvažnije je da su sve strane
zainteresirane za implementaciju sporazuma, što je velika promjena. To
je, usudio bih se prognozirati, kraj rata".
O svojem razgovoru s predstojnikom Ureda Prdsjednika Republike, g.
Sanaderom, na kojem su se obje strane suglasile oko važnosti uspostave
zajedničkog Vijeća za suradnju između Hrvatske, Republike BiH i
Federacije BiH, veleposlanik Weisel kaže: "Ako sam dobro shvatio,
hrvatsko vodstvo više ne govori o konfederaciji. Je li Vijeće
nadomjestak za konfederaciju? Moram priznati da nisam precizno
postavio to pitanje. Ovo Vijeće za suradnju instrument je za
koordinaciju cjelokupne politike, ekonomije, kulture, ukratko svega,
kako bi se utemeljjila suradnja između Republike Hrvatske, federacije
BiH i Republike BiH. To je zanimljivo jer to onda uključuje i srpski
entitet".
Na kraju razgovora ukratko opisuje hrvatsko-njemačke odnose i ističe:
"Tvrdim s velikom odgovornošću da postoji solidan temelj za dobre
odnose između dvije zemlje i narode jer 10 posto hrvatskog naroda živi
i radi u Njemačkoj i tamo su vrlo poštovani, i kao građani i kao
radnici. Oni su, reći ću na patetičan način, hrvatski ambasadori.
Druga stvar je da su milijuni Nijemaca dolazili provoditi godišnji
odmor u Hrvatsku, odakle su odnosili lijepe uspomene. Oni će se voć
ove godine vratiti!"
(Hina) mc
220734 MET jan 96