PREMIJER MATEŠA I MINISTAR PRKA O PRIJEDLOGU PRORAČUNA

ZAGREB, 19. siječnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora počeo je danas raspravu o središnjoj temi treće sjednice Doma - Prijedlogu državnog proačuna za 1996. godinu o kojem su uvodno vrlo iscrpno zastupnike izvijestili predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša i ministar financija Božo Prka. #L# Prijedlog državnog proračuna koji je pred zastupnicima najavljen je kao razvojni, usmjeren gospodarskom rastu i obnovi Hrvatske. Proračunski su prihodi i potpore planirani na razini nešto višoj od 31 milijardu kuna, a rashodi s neto posudbama (u visini od dvije milijarde kuna) na razini nešto više od 33 milijarde kuna. S planiranim neto zaduženjem od dvije milijarde kuna ukupni proračun iznosi nešto više od 35 milijardi kuna. Temeljne odrednice Vlade pri izradi proračuna bile su promjena u geopolitičkom položaju Hrvatske u postdaytonskom razdoblju i mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja, kazao je premijer Mateša navodeći da je, uz štednju države na svim razinama, bitan pomak u ovogodišnjem proračunu da se tekući izdaci smanjuju u korist kapitalnih ulaganja. Posebno je istaknuo kako je u funkciji gospodarskog razvoja Hrvatske posebna pozornost kapitalnih ulaganja usmjerena na cestovnu infrastrukturu i obnovu, budući da Hrvatska ulazi u razdoblje gospodarskog ciklusa nakon što je u protekle dvije godine zaustavljen pad proizvodnje. U razdoblju do 1998. godine očekuje se rast bruto domaćeg proizvoda od 6-7 posto, a taj će rast omogućiti i održiva fiskalna politika, te snažan priliv investicijskog kapitala iz inozemstva, kao i nastavak dosadašnje politike tečaja, naveo je premijer Mateša. Troškovi za obranu smanjeni su s prošlogodišnjih 10,1 milijardi kuna na 8,7 milijardi kuna, odnosno za 15 posto, a prestrukturiranjem tekućih izdataka proračuna napravljen je velik i značajan pomak, kazao je Mateša te iscprno po proračunskim stavkama izvijestio o planiranim sredstvima za pojedine korisnike proačuna posebno istaknuvši, uz ostalo, da će Vlada u ovoj godini koristiti sva sredstva i mogućnosti u korist preraspodjele sredstava za umirovljenike. Završno je kazao kako se iz proračunskih stavki očituje napor hrvatske Vlade da napravi prekretnicu u izradi ovog razvojnog proračuna kojim se potiču kapitalna ulaganja, a smanjuju rashodi. Ministar financija Božo Prka istaknuo je da se iz proračuna isčitavaju usmjerenja na makroekonomsku stabilnost i zadržavanje niske stope inflacije, kao temeljnih pretpostavki za rast i obnovu. Istaknuo je kako su potrebe i zahtjevi za ovaj proračun bile u visini 54 milijarde kuna, a da su ukupni potencijali proračunskih prihoda 31 milijardu kuna. Razinu javne potrošnje ne treba povećavati budući da ona odgovara strukturi državnih potreba, naglasio je Prka dodajući da su proračunski rashodi planirani na razini višoj od 33 milijarde kuna, odnosno 11 posto viši nego prošle godine, te da su proračunski prihodi i potpore planirani na razini oko 31 milijardu kuna. Deficit od dvije milijarde kuna će se financirati inozemnim zajmovima, kazao je ministar financija te zastupnike također iscrpno izvijestio o temeljnim odrednicama pojedinih proačunskih stavki navodeći da u strukturi kapitalnih izdataka najveći porast bilježe izdaci za obnovu koji rastu za 162 posto te kapitalni izdaci za cestogradnju sa 89,18 posto povećanja. I premijer Mateša i ministar Prka najavili su izmjene u carinskoj politici, a izrada zakonske regulative tih izmjena je u završnoj fazi i zastupnici zakonske prijedloge mogu očekivati već kroz mjesec dana. (Hina) msj mć 191221 MET jan 96