DRŽAVNI PRORAČUN ZA 1996. GODINU: RASHODI - 33 MILIJARDE KUNA (ŠIRA VERZIJA)

(ŠIRA VERZIJA) ZAGREB, 5. siječnja (Hina) - Državni proračun za 1996. godinu bit će u funkciji gospodarskog rasta i obnove velikog djela ratom uništene infrastrukture. Proračunski prihodi i potpore planirani su na razini nešto višoj od 31 milijardu kuna, a rashodi sa neto posudbama na razini su nešto višoj od 33 milijarde kuna. O pojedinostima Prijedloga državnog proračuna za 1996. godinu, koji je Vlada sa sjednice 3. siječnja uputila u saborsku proceduru, na današnjem redovitom "Susretu u Vladi petkom" govorili su predsjednik Vlade mr. Zlatko Mateša, potpredsjednik mr. Borislav Škegro i ministar financija Božo Prka. #L# Ukupni prihodi od 31 milijardu kuna nisu u cjelosti opterećenje gospodarstva, jer su porezni prihodi procijenjeni na 29 milijardi kuna. Ostali neporezni prihodi od oko dvije milijarde kuna očekuju se, uz ostalo, i od kamata, dijela dobiti javnih poduzeća i prodaje imovine. Sa planiranih 4,3 milijarde kuna inozemne posudbe, ukupni bi proračun iznosio nešto više od 35 milijardi kuna. Ali od tih 4,3 milijarde kuna, 2,3 milijarde su sredstva za vraćanje dugova (uz ostalo obveze prema Pariškom i Londonskom klubu), pa prema tome neto zaduženje iznosi dvije milijarde kuna. Doda li se, dakle, na 31 milijardu kuna planiranih prihoda i te dvije milijarde kuna od neto zaduživanja, ukupni izdaci proračuna za 1996. godinu iznose 33 milijarde kuna. Proračun za tekuću godinu iskaz je realnosti 'postdaytonske' Hrvatske u kojoj su temeljne odrednice obnova i razvitak, kazao je premijer Mateša navodeći da kapitalni izdaci rastu sa četiri na sedam milijardi kuna pri čemu dvostruko povećanje bilježe izdaci za obnovu. Naime, izdaci za obnovu planiraju se u iznosu od 1,6 milijardi kuna što je za 162 posto više nego prošle godine. Za cestogradnju planiran je iznos od 1,2 milijarde kuna što je za 89 posto više u odnosu na prošlu godinu, a značajno se povećavaju i transferi za znanost, kulturu i poljoprivredu, što označava našu usmjerenost ulaganjima, a ne potrošnji, ustvrdio je Mateša. Ovo je do sada prvi proračun koji je uistinu mirnodopski, a čije su temeljne osobine stabilnost gospodarstva uz nisku inflaciju i realno očekivanje viših stopa rasta, kazao je potpredsjednik Škegro istaknuvši kako sadašnja situacija upućuje na prognozu porasta brutto domaćeg proizvoda od oko 10 posto nominalno, odnosno osam posto realno. Uz poreska rasterećenja i zajamčenu stabilnost možemo računati s nultom inflacijom na godišnjoj razini, a naša očekivanja visokog gospodarskog rasta već se ostvaruju otvaranjem naftovoda, oživljavanjem željeznica i sklapanjem novih izvoznih poslova, drži Škegro. Osvrnuo se i na politiku tečaja navodeći kako se mogu očekivati samo pritisci za jačanjem kune i to uvjetovani prilivom privatnog inozemnog kapitala koji nije projiciran u proračunu. Ministar financija Božo Prka drži da će inozemne novčarske institucije Hrvatskoj dati bezrezervnu podršku bude li ovako predloženi proračun i donešen. Proračun za 1996. je razvojni, ističe Prka precizirajući da u odnosu na prošlu godinu on nominalno raste 11 posto, tekući izdaci rastu za 2,1 posto, a za 14 posto padaju troškovi za reprezentaciju, službena putovanja, uredski materijal i slično. Značajan porast, od ukupno 20 posto, bilježe proračunski transferi, što uključuje i transfer mirovinskom fondu u iznosu od 1,1 milijardu kuna, za socijalnu skrb 320 milijuna kuna, za zaštitu vojnih i civilnih invalida rata 600 milijuna kuna te za prognanike i izbjeglice 800 milijuna kuna. Za nastavak sanacije banaka u proračunu je planirano 800 milijuna kuna, od čega 50 posto sredstvima zajma Svjetske banke, dok je za razvoj srednjih i malih poduzeća transferom u Hrvatsku banku za obnovu i razvitak osigurano 250 milijuna kuna. Za izgradnju turističkih objekata pak u proračunu se planira 650 milijuna kuna. Prka je naveo da subvencije poljoprivredni rastu nominalno 5,81 posto, dok ukupni kapitalni izdaci rastu nominalno za 62,46 posto, što po njegovim riječima, treba imati pozitivan odraz na pokretanje gospodarske aktivnosti. Prestrukturiranjem tekućih izdataka u korist kapitalnih napravljen je značajan pomak, a po riječima ministra Prke u tekućim izdacima najveće smanjenje iskazano je u kategoriji vojnih izdataka - koji se s prošlogodišnjih 10,1 milijarde kuna smanjuju za 15 posto i u ovogodišnjem proračunu iznose 8,7 milijardi kuna. Ministarstvo obrane unutar svojih stavki ima i 1,1 milijardi kuna namijenjenih za skrb o invalidima i drugim stradalnicima domovinskog rata, kazao je premijer Mateša. Ministar Prka, uz ostalo je naveo da će ukupni deficit proračuna biti gotovo dvije milijarde kuna, što iznosi dva posto brutto domaćeg proizvoda, a financirat će se stranim zajmovima Svjetske banke (1,5 milijardi kuna), Europske banke za obnovu i razvoj (130 milijuna kuna), emisijom euro-obveznica (1,2 milijarde kuna) te ostalim zajmovima umanjenim za otplatu državnog duga. Temeljni je cilj predloženog proračuna rasterećenje gospodarstva, pa je Vlada uz prijedlog proračuna Saboru uputila i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga koji je, kako je najavio premijer Mateša, prvi u nizu zakona kojima se kani smanjiti poreska presija. Premijer Mateša, pred skoru je saborsku raspravu o predloženom proračunu, na kraju kazao kako će se Vlada "suprostavljati zahtjevima za proširenje zakonskih prava korisnika državnog proračuna, jer ne može trpiti maštovitost predlagača". (Hina) sšh/msj ds 051539 MET jan 96