ZAGREB, 17. siječnja (Hina) - O Mostaru, zasjedanju republičke i ustavotvorne skupštine Federacije BiH, odnosno o odnosima bošnjačko-muslimanske i hrvatske strane u BiH za Večernji list govori dopredsjednik Vlade Republike i
Federacije BiH dr. Jadranko Prlić u interviewu pod naslovom "Bolja klima u Sarajevu".
ZAGREB, 17. siječnja (Hina) - O Mostaru, zasjedanju republičke i
ustavotvorne skupštine Federacije BiH, odnosno o odnosima
bošnjačko-muslimanske i hrvatske strane u BiH za Večernji list govori
dopredsjednik Vlade Republike i Federacije BiH dr. Jadranko Prlić u
interviewu pod naslovom "Bolja klima u Sarajevu". #L#
Komentirajući ozračje u kojem su održane sjednice skupština u
Sarajevu, Prlić ocjenjuje kako je na njima položen test za obje strane
u BiH spram rokova iz daytonskog timinga te onih odrednica tog
mirovnog dokumenta koje jamče konstitutivnu i jednakopravnu poziciju
obaju naroda.
O ocjenama inozemnih medija, koji smatraju da je do incidenta u
Mostaru došlo zbog toga što se želi odgoditi trenutak ukidanja
institucija Herceg-Bosne, kako je dogovoreno sporazumom u Daytonu,
Prlić kaže:
"Inozemni novinari to mogu tako interpretirati zbog nedovoljnog
poznavanja činjenica, a lokalni predstavnici bošnjačko-muslimanske
strane opet time nastoje stvoriti 'dim' kako bi se onemogućila
cjelovita analiza incidenata u kojima su krivci, a na žalost i žrtve,
s obje strane. Najvažnije je da se situacija u Mostaru poboljšava.
Tome će pridonijeti aktivno uključivanje Republike Hrvatske i
međunarodnih autoriteta, ali najvažnija je promjena ponašanja na
lokalnoj razini. Hrvatska je strana supotpisnik mirovnih sporazuma i
sve strukture Herceg-Bosne poštivat će zadane rokove uključujući i
pitanje Mostara. Međutim, obveza ima i druga strana, a o njima se ne
govori. Herceg-Bosna je utemeljena kao oblik obrane i organiziranog
zastupanja hrvatskih nacionalnih interesa u BiH. Hrvatska strana, što
treba posebice istaknuti, nije opstruirala ni jedan mirovni prijedlog,
od Wance-Owenova plana do daytonskih pregovora, Herceg-Bosna nije
tražila međunarodno priznanje, ali je tijekom rata izgradila unutarnju
strukturu civilne vlasti s više od 1 500 propisa, od kojih je najveći
broj usuglašen s važećim federalnim zakonima, neki su čak preuzeti kao
potpuno uporabljivi na federalnoj razini. Kada neki govore o
'paradržavi Herceg-Bosni' koja je uvela carine, poreze, onda neće da
kažu da je Herceg-Bosna cijelo vrijeme rata financirala HVO koji je
sam, a u zadnje vrijeme i u suradnji s Armijom BiH te s Hrvatskom
vojskom, dao izniman doprinos oslobađanju BiH. Ne smije se zaboraviti
da su tek oslobađanjem novih teritorija stvoreni preduvjeti za
daytonske pregovore pa konačno i dolazak IFOR-a. Herceg-Bosna je
financirala obrazovanje, zdravstvo, socijalnu skrb, mirovine, skrb za
oko 6 000 poginulih branitelja te za oko 15 000 invalida domovinskog
rata. Herceg-Bosna dakle nije bila stvorena da bi glumila državu. Ona
je rješavala životne probleme ostajući uvijek otvorenom za mirovno
rješenje koje će uključivati i vitalne interese hrvatskog naroda u
BiH. Tu mogućnost sada donosi daytonski sporazum".
U samim incidentima u Usori i Mostaru, i mogućnosti da oni dovedu u
pitanje uspostavu Federacije, Prlić kaže: "Kao hrvatska enklava, Usora
je također test za projekt Federacije. Posljednji incidenti su
razriješeni na konstruktivan način, uz vrlo značajno posredovanje
IFOR-ovih snaga. Ne vidim razloga za neko preotimanje teritorija nakon
što je počela provedba daytonskih sporazuma, osim ako se ne želi
održavati tenzije. HVO neće izazivati incidente, ali će biti oprezan.
Mostar je bio i ostao ne samo metafora Federacije i principa njezina
utemeljenja već i njezina sudbina. To, uostalom, potvrđuje i
zainteresiranost međunarodnih čimbenika za razvoj događaja u ovome
gradu. Možda nije dobro što se uglavnom nastoje ublažiti opasnosti
koje dolaze s povremenim incidentima umjesto da se ubrzano rjašavaju
suštinska pitanja. A to je u ovome trenutku, recimo, pitanje općinskih
granica unutar grada. Polazeći od Ustavom zajamčene, a daytonskim
sporazumima još naglašene jednakopravnosti, Hrvati žele u ovome gradu
preciznije određenje mogućnosti za svoj nacionalni, duhovni,
obrazovno-kulturni razvoj budući da to bošnjačka strana već ima
osigurano u Sarajevu, Zenici, Tuzli... Posljednji dogovori u Mostaru,
budući da sadrže rokove i arbitražu te autoritete sudionika, ministra
Kinkela i Granića, obećavaju povoljniji razvoj događaja. Najvažnije je
da je porast tenzija zaustavljen što donosi širi prostor za zajedničko
djelovanje europskog administratora g. Hansa Koschnicka i
gradonačelnika mr. Brajkovića i Oručevića".
(Hina) dp sp
170911 MET jan 96