Štovani zastupnici hrvatskoga državnog Sabora!
IV. DRŽAVNA UPRAVA I DEMOKRATSKI POREDAK
1. Djelovanje vrhovnih tijela državne vlasti
I u protekloj godini, kao i tijekom svih godina od uspostave suverene
i demokratske države Hrvatske, najviša tijela državne vlasti djelovala
su sukladno ustavnim i zakonskim ovlastima.
Uz puno poštivanje načela diobe vlasti, činili smo napore da se
usklađuje djelatnost tijela državne vlasti, shodno ustavnom načelu
neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti državnog suvereniteta,
kako bi se osigurala provedba središnje državne politike na svim
razinama. To je, smatram, bio jedan od važnih čimbenika sve veće
učinkovitosti hrvatskog državnog, i svekolikog političkog sustava, uz
istodobno razvijanje i daljnje jačanje njegove demokratičnosti.
Ovo temeljno obilježje ustroja i djelovanja hrvatske državne vlasti
zbiljski je osnaženo, te pravno i politički potvrđeno, na listopadskim
izborima za Zastupnički dom Hrvatskog Sabora. Čvrsta radna većina što
ju je na izborima ponovno zadobila većinska stranka (Hrvatska
demokratska zajednica), omogućuje i nadalje u potpunosti usklađeno i
učinkovito djelovanje zakonodavne i izvršne vlasti.
Kao državni poglavar, sukladno Ustavu i izbornim rezultatima,
imenovao sam novu hrvatsku Vladu, koja će u promijenjenim okolnostima
provoditi hrvatsku državnu politiku. To će reći da Vlada, koja
sukladno volji velike većine izbornog tijela teži provedbi izbornog
programa HDZ-a mora provoditi politiku općehrvatskih interesa,
odgovarajući za to Predsjedniku Republike i Zastupničkom domu
Hrvatskog Sabora.
U svezi s tim, potrebno je osvrnuti se na neka kriva shvaćanja, koja
se izražavaju u neutemeljenim kritikama, kako ovlasti Predsjednika
Republike, tako i nedvojbene činjenice da je Hrvatska u punom i pravom
smislu država parlamentarne demokracije, s jasno određenim ovlastima
Predsjednika Republike.
Pritom se, uz ostalo, zaboravlja činjenica da Predsjednik Republike,
kao državni poglavar, nije samo nositelj formalne izvršne vlasti, već
je temeljem neposrednog izbora i predstavnik narodnog suvereniteta,
koji ima - jednako kao primjerice i predsjednik Francuske Republike -
prema članku 94. stavak 2. Ustava, dužnost brinuti se za poštivanje
ustavnog poretka, za osiguranje opstojnosti i jedinstvenosti Republike
Hrvatske, i za redovno djelovanje svekolike državne vlasti, sastavnice
koje su i zakonodavna i izvršna i sudska vlast.
Ovo temeljno obilježje ustavnog položaja, ovlasti i dužnosti
predsjednika republike, u svim državama u kojima se on bira neposredno
od naroda, i gdje nije samo državni poglavar s reprezentativnim
funkcijama, najpotpunije je izrazio De Gaulle sljedećim riječima:
"Neposredno izabrani državni poglavar mora raspolagati svim ovlastima
koje mu omogućuju da bude nacionalni arbitar. On mora osigurati, izvan
i iznad igre političkih stranaka, redovito obavljanje dužnosti svih
državnih vlasti, a također i temeljne i vječne državne interese,
unatoč svim političkim različitostima i sukobljavanjima." (Govor u
Bayeuxu 16. lipnja 1946.).
Hrvatski Sabor, tijekom protekle godine, u potpunosti je ostvarivao
svoju ustavnu zadaću nositelja zakonodavne vlasti, i predstavničkog
tijela građana. Sabor je djelovao kao suvremeni, demokratski,
višestranački, dvodomni parlament, sa svim pravnim i stvarnim
obilježjima parlamenata razvijenih demokracija, u kojima - kao
primjerice u Velikoj Britaniji - jedna stranka ima čvrstu radnu
većinu.
U protekloj godini doneseni su novi poslovnici Zastupničkog i
Županijskog doma, temeljem kojih će rad Domova, s obzirom na njihove
zakonodavne i političko-predstavničke zadaće, biti usklađeniji i
djelotvorniji. Posebno bih istaknuo da je novim Poslovnikom
Županijskog doma, na potrebu čega sam ukazao u prošlogodišnjem
Izvješću, dosljedno izražena izvorna ustavna zamisao tog Doma.
Županijski dom, naime, jest drugi dom Sabora, unutar kojeg se
usklađuju interesi županija, i razmatraju drugi lokalni interesi, u
sklopu osiguranja jedinstvenog hrvatskog državnog interesa.
Ubuduće stoga treba izbjeći preklapanja u djelokrugu rada saborskih
Domova, a Županijski se dom treba baviti svojim izvornim
nadležnostima, a ne pretežito djelovati kao svojevrsni opći odbor
Zastupničkog doma.
Na osnovi već navedenih odredbi članka 94., a sukladno članku 106.
Ustava, osnovao sam Predsjedničko vijeće, kao savjetodavno tijelo
Predsjednika Republike. To je Vijeće sastavljeno od dužnosnika
najviših tijela državne vlasti (zakonodavne, izvršne i sudbene) i
predstavnika svih hrvatskih stališa i njihovih udruga, te istaknutih
znanstvenika i drugih stručnjaka iz svih područja hrvatskog
državno-upravnog, gospodarskog i društvenog života.
Tako sastavljeno Predsjedničko vijeće ima zadaću da na povremenim
sjednicama razmatra pitanja iz ustavnih ovlasti Predsjednika
Republike, s ciljem usklađivanja djelatnosti i odluka vrhovnih
državnih tijela o aktualnim i dugoročnim pitanjima državne politike,
radi osiguranja poštivanja Ustava, čuvanja demokratskog poretka i
jačanja međunarodnog položaja, te gospodarskog, kulturnog i društvenog
razvitka Republike Hrvatske.
Sadržaj rasprave i stanovišta koja je to Vijeće zauzelo već na svojoj
1. sjednici 22. prosinca 1995., razmatrajući temu: "Funkcioniranje
pravne države u borbi protiv svih oblika kriminala, s posebnim osvrtom
na stanje u pravosuđu", a pogotovo odjeci među hrvatskim ljudima,
pokazali su i opravdanost, i nužnost tako osmišljenog savjetodavnog
tijela Predsjednika Republike s ciljem usklađivanja djelatnosti
vrhovnih državnih tijela.
U prošlogodišnjem Izvješću istaknuo sam da su se donošenjem Zakona o
sudovima, i Zakona o Državnom sudbenom vijeću, te izborom članova i
početkom rada Državnog sudbenog vijeća, stvorile temeljne
pretpostavke, i normalni uvjeti, za djelovanje sudbene vlasti sukladno
Ustavu, kao samostalne i neovisne sastavnice državne vlasti.
Ostajući pri toj ocjeni, upozorio bih da, unatoč pravno-teorijski
gotovo idealnoj osnovi ustroja i djelovanja sudbene vlasti, najviša
tijela ove vlasti nisu još uspjela u potpunosti oživotvoriti ustavno i
zakonski razrađen sustav niti dovoljnu učinkovitost svih sastavnica
sudbene vlasti. Osim objektivnih razloga, uzroci su tome dijelom i u
različitim pristupima u tumačenju i primjeni zakonskih rješenja, a
dijelom i u osobnim razlikama, pa i suprotstavljanjima u shvaćanju
potrebe usklađenog djelovanja u cilju ostvarenja jedinstva državne
vlasti.
Jedan od glavnih razloga slabosti sudbene vlasti jest nepopunjenost
sudova odgovarajućim brojem sudaca. Od 1.497 sudačkih mjesta popunjeno
je tek 928 mjesta (ili 62 posto).
Nedostatak sudaca i administrativnog osoblja glavni je uzrok golemom
zaostajanju u radu sudova (više od milijun predmeta stoji neriješeno u
djelokrugu općinskih sudova). To se naročito negativno odražava u
činjenici nerješavanja, ili velikog kašnjenja, u kaznenim predmetima,
posebno onih iz područja gospodarskog kriminala. Tako je npr., od
početka 1993., do sredine 1995. godine, iz područja gospodarskog
kriminala podignuto 6.272 optužbe protiv počinitelja kaznenih djela, a
sudovi su u tom razdoblju, za ta djela, donijeli tek 2.089 presuda.
Isto tako Državno odvjetništvo je do sada podiglo 123 optužbe radi
poništenja neregularnih menadžerskih kredita, a sudovi su donijeli
samo 51 presudu, s kojom je u 47 slučajeva sudski poništen menadžerski
kredit.
Zbog takva stanja, treba ubrzati postupke imenovanja predsjednika i
članova sudova, te državnih odvjetnika, u kojem postupku je potrebno
osigurati učinkovitiju suradnju Ministarstva pravosuđa, Državnog
sudbenog vijeća, Vrhovnog suda i Državnog odvjetništva. Potrebno je
ubrzati ustroj preostalih šest novih županijskih sudova i državnih
odvjetništava, i predviđenih općinskih sudova, pri čemu su županijska,
gradska i općinska poglavarstva dužna pružiti potrebnu pomoć za
osiguravanje radnih uvjeta.
Kao jedna od prvenstvenih zadaća nameće se i poduzimanje koraka, kako
bi se sudbena vlast, na svim razinama njezina ustroja, osposobila da -
sukladno Ustavu i zakonima - učinkovito obavlja svoje zadaće radi
osiguranja vladavine prava, zaštite sloboda i prava hrvatskih građana,
te zaštite interesa hrvatske države, njezina pravnog poretka i ustavnih
demokratskih vrednota.
U cilju sustavne i učinkovitije borbe protiv svih oblika kriminala,
potrebno je donijeti i novi Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku,
a i druge zakone važne za cjelovitu reformu kaznenog zakonodavstva.
Nadalje treba izmijeniti, dotično dopuniti sve propise koji su
zapreka učinkovitijem radu državnih tijela zaduženih za prijavljivanje
i otkrivanje kažnjivih dijela.
(Hina - nastavlja se) dm/msj bn
151321 MET jan 96
SVJETSKA TRŽIŠTA: Na Wall Streetu novi rekord S&P 500 indeksa
SKV: Hrvatska u 4,30 sati
SKV: Svijet u 4,30 sati
Rolls-Roys dobio vrijedan posao izrade nuklearnih reaktora za britanske podmornice
Zbog visokih cijena za petak najavljen bojkot trgovina
Trump: Nisam siguran da bismo uopće išta trebali trošiti na NATO
I američki biznismen Frank McCourt želi kupiti TikTok
Moskovski gradonačelnik: Zračna obrana odbila ukrajinski napad dronovima
Najava događaja - sport - za petak, 24. siječnja
Najava - gospodarstvo - za petak, 24. siječnja