FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IZVJEŠĆE PREDSJEDNIKA TUĐMANA (VI)

Štovani zastupnici hrvatskoga državnog Sabora! IV. DRŽAVNA UPRAVA I DEMOKRATSKI POREDAK 1. Djelovanje vrhovnih tijela državne vlasti I u protekloj godini, kao i tijekom svih godina od uspostave suverene i demokratske države Hrvatske, najviša tijela državne vlasti djelovala su sukladno ustavnim i zakonskim ovlastima. Uz puno poštivanje načela diobe vlasti, činili smo napore da se usklađuje djelatnost tijela državne vlasti, shodno ustavnom načelu neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti državnog suvereniteta, kako bi se osigurala provedba središnje državne politike na svim razinama. To je, smatram, bio jedan od važnih čimbenika sve veće učinkovitosti hrvatskog državnog, i svekolikog političkog sustava, uz istodobno razvijanje i daljnje jačanje njegove demokratičnosti. Ovo temeljno obilježje ustroja i djelovanja hrvatske državne vlasti zbiljski je osnaženo, te pravno i politički potvrđeno, na listopadskim izborima za Zastupnički dom Hrvatskog Sabora. Čvrsta radna većina što ju je na izborima ponovno zadobila većinska stranka (Hrvatska demokratska zajednica), omogućuje i nadalje u potpunosti usklađeno i učinkovito djelovanje zakonodavne i izvršne vlasti. Kao državni poglavar, sukladno Ustavu i izbornim rezultatima, imenovao sam novu hrvatsku Vladu, koja će u promijenjenim okolnostima provoditi hrvatsku državnu politiku. To će reći da Vlada, koja sukladno volji velike većine izbornog tijela teži provedbi izbornog programa HDZ-a mora provoditi politiku općehrvatskih interesa, odgovarajući za to Predsjedniku Republike i Zastupničkom domu Hrvatskog Sabora. U svezi s tim, potrebno je osvrnuti se na neka kriva shvaćanja, koja se izražavaju u neutemeljenim kritikama, kako ovlasti Predsjednika Republike, tako i nedvojbene činjenice da je Hrvatska u punom i pravom smislu država parlamentarne demokracije, s jasno određenim ovlastima Predsjednika Republike. Pritom se, uz ostalo, zaboravlja činjenica da Predsjednik Republike, kao državni poglavar, nije samo nositelj formalne izvršne vlasti, već je temeljem neposrednog izbora i predstavnik narodnog suvereniteta, koji ima - jednako kao primjerice i predsjednik Francuske Republike - prema članku 94. stavak 2. Ustava, dužnost brinuti se za poštivanje ustavnog poretka, za osiguranje opstojnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, i za redovno djelovanje svekolike državne vlasti, sastavnice koje su i zakonodavna i izvršna i sudska vlast. Ovo temeljno obilježje ustavnog položaja, ovlasti i dužnosti predsjednika republike, u svim državama u kojima se on bira neposredno od naroda, i gdje nije samo državni poglavar s reprezentativnim funkcijama, najpotpunije je izrazio De Gaulle sljedećim riječima: "Neposredno izabrani državni poglavar mora raspolagati svim ovlastima koje mu omogućuju da bude nacionalni arbitar. On mora osigurati, izvan i iznad igre političkih stranaka, redovito obavljanje dužnosti svih državnih vlasti, a također i temeljne i vječne državne interese, unatoč svim političkim različitostima i sukobljavanjima." (Govor u Bayeuxu 16. lipnja 1946.). Hrvatski Sabor, tijekom protekle godine, u potpunosti je ostvarivao svoju ustavnu zadaću nositelja zakonodavne vlasti, i predstavničkog tijela građana. Sabor je djelovao kao suvremeni, demokratski, višestranački, dvodomni parlament, sa svim pravnim i stvarnim obilježjima parlamenata razvijenih demokracija, u kojima - kao primjerice u Velikoj Britaniji - jedna stranka ima čvrstu radnu većinu. U protekloj godini doneseni su novi poslovnici Zastupničkog i Županijskog doma, temeljem kojih će rad Domova, s obzirom na njihove zakonodavne i političko-predstavničke zadaće, biti usklađeniji i djelotvorniji. Posebno bih istaknuo da je novim Poslovnikom Županijskog doma, na potrebu čega sam ukazao u prošlogodišnjem Izvješću, dosljedno izražena izvorna ustavna zamisao tog Doma. Županijski dom, naime, jest drugi dom Sabora, unutar kojeg se usklađuju interesi županija, i razmatraju drugi lokalni interesi, u sklopu osiguranja jedinstvenog hrvatskog državnog interesa. Ubuduće stoga treba izbjeći preklapanja u djelokrugu rada saborskih Domova, a Županijski se dom treba baviti svojim izvornim nadležnostima, a ne pretežito djelovati kao svojevrsni opći odbor Zastupničkog doma. Na osnovi već navedenih odredbi članka 94., a sukladno članku 106. Ustava, osnovao sam Predsjedničko vijeće, kao savjetodavno tijelo Predsjednika Republike. To je Vijeće sastavljeno od dužnosnika najviših tijela državne vlasti (zakonodavne, izvršne i sudbene) i predstavnika svih hrvatskih stališa i njihovih udruga, te istaknutih znanstvenika i drugih stručnjaka iz svih područja hrvatskog državno-upravnog, gospodarskog i društvenog života. Tako sastavljeno Predsjedničko vijeće ima zadaću da na povremenim sjednicama razmatra pitanja iz ustavnih ovlasti Predsjednika Republike, s ciljem usklađivanja djelatnosti i odluka vrhovnih državnih tijela o aktualnim i dugoročnim pitanjima državne politike, radi osiguranja poštivanja Ustava, čuvanja demokratskog poretka i jačanja međunarodnog položaja, te gospodarskog, kulturnog i društvenog razvitka Republike Hrvatske. Sadržaj rasprave i stanovišta koja je to Vijeće zauzelo već na svojoj 1. sjednici 22. prosinca 1995., razmatrajući temu: "Funkcioniranje pravne države u borbi protiv svih oblika kriminala, s posebnim osvrtom na stanje u pravosuđu", a pogotovo odjeci među hrvatskim ljudima, pokazali su i opravdanost, i nužnost tako osmišljenog savjetodavnog tijela Predsjednika Republike s ciljem usklađivanja djelatnosti vrhovnih državnih tijela. U prošlogodišnjem Izvješću istaknuo sam da su se donošenjem Zakona o sudovima, i Zakona o Državnom sudbenom vijeću, te izborom članova i početkom rada Državnog sudbenog vijeća, stvorile temeljne pretpostavke, i normalni uvjeti, za djelovanje sudbene vlasti sukladno Ustavu, kao samostalne i neovisne sastavnice državne vlasti. Ostajući pri toj ocjeni, upozorio bih da, unatoč pravno-teorijski gotovo idealnoj osnovi ustroja i djelovanja sudbene vlasti, najviša tijela ove vlasti nisu još uspjela u potpunosti oživotvoriti ustavno i zakonski razrađen sustav niti dovoljnu učinkovitost svih sastavnica sudbene vlasti. Osim objektivnih razloga, uzroci su tome dijelom i u različitim pristupima u tumačenju i primjeni zakonskih rješenja, a dijelom i u osobnim razlikama, pa i suprotstavljanjima u shvaćanju potrebe usklađenog djelovanja u cilju ostvarenja jedinstva državne vlasti. Jedan od glavnih razloga slabosti sudbene vlasti jest nepopunjenost sudova odgovarajućim brojem sudaca. Od 1.497 sudačkih mjesta popunjeno je tek 928 mjesta (ili 62 posto). Nedostatak sudaca i administrativnog osoblja glavni je uzrok golemom zaostajanju u radu sudova (više od milijun predmeta stoji neriješeno u djelokrugu općinskih sudova). To se naročito negativno odražava u činjenici nerješavanja, ili velikog kašnjenja, u kaznenim predmetima, posebno onih iz područja gospodarskog kriminala. Tako je npr., od početka 1993., do sredine 1995. godine, iz područja gospodarskog kriminala podignuto 6.272 optužbe protiv počinitelja kaznenih djela, a sudovi su u tom razdoblju, za ta djela, donijeli tek 2.089 presuda. Isto tako Državno odvjetništvo je do sada podiglo 123 optužbe radi poništenja neregularnih menadžerskih kredita, a sudovi su donijeli samo 51 presudu, s kojom je u 47 slučajeva sudski poništen menadžerski kredit. Zbog takva stanja, treba ubrzati postupke imenovanja predsjednika i članova sudova, te državnih odvjetnika, u kojem postupku je potrebno osigurati učinkovitiju suradnju Ministarstva pravosuđa, Državnog sudbenog vijeća, Vrhovnog suda i Državnog odvjetništva. Potrebno je ubrzati ustroj preostalih šest novih županijskih sudova i državnih odvjetništava, i predviđenih općinskih sudova, pri čemu su županijska, gradska i općinska poglavarstva dužna pružiti potrebnu pomoć za osiguravanje radnih uvjeta. Kao jedna od prvenstvenih zadaća nameće se i poduzimanje koraka, kako bi se sudbena vlast, na svim razinama njezina ustroja, osposobila da - sukladno Ustavu i zakonima - učinkovito obavlja svoje zadaće radi osiguranja vladavine prava, zaštite sloboda i prava hrvatskih građana, te zaštite interesa hrvatske države, njezina pravnog poretka i ustavnih demokratskih vrednota. U cilju sustavne i učinkovitije borbe protiv svih oblika kriminala, potrebno je donijeti i novi Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, a i druge zakone važne za cjelovitu reformu kaznenog zakonodavstva. Nadalje treba izmijeniti, dotično dopuniti sve propise koji su zapreka učinkovitijem radu državnih tijela zaduženih za prijavljivanje i otkrivanje kažnjivih dijela. (Hina - nastavlja se) dm/msj bn 151321 MET jan 96

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙