VJESNIK OD 15. SIJEČNJA

ZAGREB, 15. siječnja (Hina) - Nives Matijević razgovarala je s Borislavom Škegrom, potpredsjednikom Vlade za gospodarstvo i financije, koji govori o predviđanjima za gospodarsku 1996. godinu, koji ocjenjuje kako će 1996. obilježiti značajne investicije u infrastrukturi, pomaci u sanaciji banaka, povećanje interesa privatnih investitora, s naglaskom na obnovi oslobođenih područja i poticanju investicija. Škegro najavljuje da u 1996. godini uistinu očekujemo vrlo visok rast bruto domaćeg proizvoda. "U 1996. godini očekujemo rast BDP-a oko 10 posto i eventualnim skepticima unaprijed odgovaram da to i nije tako visok rast, uzme li se u obzir da će oko polovice toga - dakle pet posto - biti jednostavno rezultat hvatanja priključka s onim što nije ostvareno zbog ratnih okolnosti. A ostalih pet posto može biti autonomni rast onoga gospodarstva koje nije bilo toliko pod izravnim utjecajem ratnih zbivanja", ističe Škegro. U proračunu za 1996. godinu, ističe Škegro, anticipirali smo takvu situaciju i on je doista po svojoj strukturu suštinski različiti od onoga prethodnih godina. Naglasak prelazi s obrane na obnovu, potiče se povratak prognanika i investicije, pri čemu se koristi sretnu okolnost da izdaci za obranu ne moraju biti više tako visoki. Isto tako planira se ozbiljniji zamah nečega što desetljećima nije bilo tretirano na pravi način, a riječ je o krupnoj infrastrukturi, prije svega cestama, vodoprivredi, elektroprivredi, u koje su planirane značajne investicije. Uzimajući, dakle, u obzir mirnodopsku situaciju i povećane privatne investicije, išli smo i na dodatno porezno rasterećenje kojim snižavamo stopu poreza na promet širokoj lepezi proizvoda i time idemo u susret novom porezu na dodanu vrijednost. Vlada je, dakle, svoje učinila, ostatak je na privatnim poduzetnicima, a njima bih poručio da ne čekaju samo što će im država sugerirati, nego da sami obave svoj dio posla". Škegro u razgovoru naglašava da politika koju Hrvatska mora voditi u sljedećih četiri-pet godina i pri tome jednostavno nema izbora, jest ubrzani razvoj i novi razvojni ciklus, koji traži deficit na tekućem računu bilance plaćanja, dakle veći uvoz nego izvoz robe i usluga. "Bilo bi suludo da Hrvatska ide u obnovu, a da još k tome izvozi kapital. Međutim, ono na što Hrvatska mora paziti, jest da ima gotovo uravnotežen državni proračun, dakle bilancu javnih prihoda i rashoda. Hrvatska mora posuđivati - usudit ću se reći - pet do šest posto bruto domaćeg proizvoda godišnje, što znači da ako je taj proizvod 100 milijardi kuna, onda moramo imati oko pet milijardi kuna ili gotovo milijardu dolara godišnjeg deficita na tekućem računu bilance plaćanja", ističe Škegro. (Hina) dp gk 150859 MET jan 96