4 VJESNIK-ANKETA 30-12

Ž1=VJESNIK Ž2=30. XII. 1997. Ž3=Koje događaje u 1997. u Hrvatskoj političke stranke drže najvažnijima i najdalekosežnijima Koji su događaji na političkome planu obilježili proteklu godnu, bilo je pitanje upućeno nekima od hrvatskih političara. Drago Krpina, glavni tajnik HDZ-a, drži da je najvažniji događaj bez konkurencije završetak mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Krpina naglašava da Hrvatska "odlaskom stranih vojnika s tog područja Hrvatske, nakon gotovo 900 godina hrvatska država prvi put ostaje bez ijednog stranog vojnika na svojem teritoriju. U tom smislu to je ne samo događaj godine nego i događaj tisućljeća za Hrvatsku, koliko god to zvučalo patetično". Po Krpininoj procjeni, drugi važan događaj su ustavne promjene kojima je usklađen "tekst Ustava s hrvatskom suverenošću i samostalnošću. Time smo zaokružili na ustavotvornom planu uspostavu pune hrvatske državnosti", drži Krpina. Sa stranačkog stajališta, važnim drži superiornu pobjedu HDZ na predsjedničkim izborima kao i pobjeda na lokalnim izborima te izborima za Županijski dom Hrvatskoga državnog sabora. Potpredsjednik i glavni tajnik HSLS-a Jozo Radoš najvažnijim događajem u '97. godini ocjenjuje lipanjske predsjedničke izbore. "Iako na njima nije došlo do promjene, ističe Radoš, to je najznačajniji događaj za unutarnje političke odnose zato što je u predsjedničkim rukama gotovo sva vlast u Republici Hrvatskoj. Istovremeno, preko toga se pokazuje da dolazi i do rasta SDP-a, na što ukazuju rezultati njihova predsjedničkog kandidata, navodi potpredsjednik HSLS-a... Za Radoša, taj je događaj (predsjednički izbori) prije negativan nego pozitivan, iako nije najnegativniji u ovoj godini". Uz to, Radoš vrlo značajnim pozitivnim događajem ocjenjuje primanje Hrvatske u Vijeće Europe. Čelnik HSP-a Anto Đapić najznačajnijim političkim događajima drži završetak mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja i donošenje ustavnih promjena, uz napomenu da će se o uspješnosti provođenja mirne reintegracije moći govoriti "tek kad se vide rezultati povratka prognanika". Negativnu stranu godine, Đapić vidi u 'izručivanju Hrvata u Haag'. Stoga, završava on, 'nadajmo se da u 1998. godini toga više neće biti i da će se svi hrvatski prognanici vratiti u svoje domove'". Stipe Mesić, član Predsjedništva HNS-a, ocjenjuje da su tri događaja obilježila proteklu godinu. Prvo izdvaja božićnu poslanicu nadbiskupa Bozanića 'koja u sebi nosi kritičku poruku vlasti i struktura koje su krive za nemoguće stanje u privredi i društvu'. Drugi je poruka i značenje ponovljenih izbora u Primorsko-goranskoj županiji 'koji su bili dokazom da se HDZ može pobijediti, ali moramo biračima dati do znanja da smo zajedno i da možemo participirati u vlasti i organizirati vlast', a treći je događaj, ocjenjuje Mesić, 'rascjep u HSLS-u, koji je nanio štetu udruženoj oporbi i svim demokratskim snagama u Hrvatskoj'. Međunarodni tajnik SDP-a Tonino Picula drži da je "najvažnija činjenica 'kako je sve izraženije nezadovoljstvo građana Hrvatske socijalnim (ne)prilikama i stanjem domaće demokracije dobilo političku artikulaciju u izbornom uspjehu primorsko-goranske koalicije 'Obitelj' kao i same Socijaldemokratske partije Hrvatske'. (...) Tu je i 'nova orijentacija dijela najutjecajnijih sindikalnih središnjica' koji je neposrednim sporazumijevanjem s najjačom oporbenom i socijaldemokratskom strankom 'politički osnažio ugroženu poziciju svih onih koji žive od svog rada'". Picula također izdvaja poruku nadbiskupa Bozanića "koja je po njemu 'dragocjeno svjedočanstvo suvremenoga katoličkog senzibiliteta za položaj socijalno marginaliziranih'. (...) Naravno, '1997. godina bila je prijelomna za ubrzanje i dovršenje složene integracije hrvatskog Podunavlja', ističe Picula, ali upozorava kako će 'hrvatska vlast i srpska zajednica polagati izuzetno važne ispite u tom opustošenom području'". 300225 MET dec 97