4 VJESNIK-BIJELA KUĆA RAZMATRA IZA...-VIŠNAR 23-12

Ž1=VJESNIK Ž2=23. XII. 1997. Ž3=Bijela kuća razmatra iza zatvorenih vrata i mogućnost podjele BiH "Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, Sjedinjene Države u svim službenim istupima svojih predstavnika stalno naglašavaju da je cjelovitost te države jedina politika za koju se zauzima Washington. No, u vrlo sadržajnim pa i polemičnim raspravama iza zatvorenih vrata unutar Bijele kuće razmatraju se i pričuvne varijante uključujući i onu koja predviđa kako bi se ponašale Sjedinjene Države bude li podjela BiH neminovna. Tu se vodi računa o vlastitim interesima, stavu europskih saveznika, ponašanju Moskve i taktikama Bošnjaka, Hrvata i Srba", piše Fran Višnar. "Na duže staze, svi ozbiljni analitičari koji su izravno ili neizravno Clintonovi savjetnici smatraju da će srpski dio BiH i u budućnosti iskazivati snažnu želju da se Republika Srpska priključi Jugoslaviji", nastavlja Višnar. Dodaje kako "sličnu poziciju, prema mišljenju Amerikanaca, zauzimaju i Hrvati iz BiH prema Zagrebu", dok je s bošnjačke strane uočljiv, "prema istim izvorima, čvrst stav da vlast i najveću odgovornost treba imati najbrojniji narod Bosne i Hercegovine. Stoga američki analitičari priznaju da bi fizičkim odlaskom Amerikanaca i Europljana iz BiH tamo izbio još žešći međuetnički sukob od onog iz 1992. i 1993. godine. Zato će Washington i dalje forsirati 'ukopavanje' međunarodnih snaga u BiH ne želeći službeno čuti ništa o podjeli zemlje, barem ne do kraja Clintonova mandata", ocjenjuje Višnar. Drži kako je s tim povezana "još jedna američka neslužbena dilema: naoružavati i dalje Bošnjake ovim tempom ili ne", jer "po jednom od scenarija koji razrađuju u Pentagonu, Bošnjaci - osjetivši da su jaki - mogu poduzeti iznenadnu vojnu kampanju protiv bosanskih Srba i vratiti teritorije izgubljene u borbama 1992.-1995. Takav čin ne bi samo pokrenuo odmazdu Beograda, nego ni Zagreb ne bi sjedio skršenih ruku i čekao da o sudbini hrvatskog naroda u BiH odlučuje netko drugi, vjeruju američki analitičari raspravljajući alternativne scenarije u BiH idućih godina", nastavlja Višnar. Dodaje potom kako "nisu skepični samo Amerikanci", nego i zemlje članice NATO-a u Zapadnoj Europi kod kojih se sve više "učvršćuje uvjerenje da će mirovna misija u BiH 'trajati zauvijek' te da je Daytonski mirovni sporazum stvorio umjetno zajedništvo triju naroda koje na distanci od ponovnog obračuna drži jedino nazočnost većeg broja multinacionalnih snaga. Rusija će, vjeruju ti analitičari, u svim mogućim zbivanjima uvijek više podržavati bosanske Srbe i Beograd, a s Washingtonom se dogovarati preko europskih leđa. Najskeptičniji analitičari (u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji) boje se da bi savezništvo Europe i SAD-a moglo puknuti upravo u BiH kao što se to dogodilo i za vrijeme druge iračke krize, početkom jeseni ove godine. I dok je 1991. Zapad jednodušno podržao američku taktiku i strategiju prema Saddamu Husseinu, sada to (izuzev Velike Britanije) ne podržava nitko, osobito u Europskoj uniji", objašnjava Višnar i nakon svega zaključuje: "Američki tretman Bosne i Hercegovine otvara u Zapadnoj Europi nekoliko pitanja koja sva imaju isti odgovor: obnovljeni mandat mirovnih snaga znači da one u BiH ostaju do idućeg tisućljeća. Europskim analitičarima odbojna je ideja da BiH trajno postane svjetska prijestolnica intervencionizma. Tom (američkom) politikom demokratske administracije, povlačenje iz BiH nikad neće biti moguće. Odnosno, dolaskom na vlast republikanaca, međunarodni protektorat u BiH trajat će sve dok se SAD ne zamore i povuku bez obzira na posljedice, kao što su to uostalomn napravile u Vijetnamu 1972. i Iranu 1979.-80. godine". 230242 MET dec 97