JE LI U KYOTU HRVATSKA DOISTA ODUSTALA OD TERMOELEKTRANA? IZJAVE DAMIRA BEGOVIĆA I DR.LJERKE MINTAS-HODAK

IZJAVE DAMIRA BEGOVIĆA I DR.LJERKE MINTAS-HODAK ZAGREB, 20. prosinca (Hina) - Je li doista Hrvatska odustala od gradnje novih termoelektrana? To je pitanje pokrenula splitska Slobodna Dalmacija (u broju od petka), potaknuta potpisom što ga je hrvatsko izaslanstvo, predvođeno potpredsjednicom Vlade dr. Ljerkom Mintas-Hodak, stavilo na završni dokument Konferencije o klimatskim promjenama u Kyotu. Hina je zamolila za dodatna objašnjenja dr. Ljerku Mintas-Hodak i glavnog direktora HEP-a Damira Begovića.#L# Pozivajući se na izjavu potpredsjednice Vlade, splitski dnevnik je izvijestio da se Hrvatska u Kyotu obvezala smanjiti, do godine 2008. ili 2012., emisiju otrovnih plinova ugljičnog dioksida za pet posto (spram sedam posto koje je obećao SAD), i to u usporedbi s razinom 1990. Kako bi se to postiglo, odustaje se ne samo od gradnje novih "rigača prijeporna plina", već će i sadašnje elektrane morati znatno smanjiti ispuštanje ugljičnog dioksida. Međutim, Damir Begović, glavni direktor HEP-a, koji sudjeluje u planiranju gradnje novih termoelektrana u jadranskome pojasu, pozivajući se - po izvješću splitskog dnevnika - na program Nacionalne strategije prostornog razvitka Hrvatske, koji su prihvatili i Vlada i Sabor, tvrdi da stajalište dr. Ljerke Mintas- Hodak "nikako ne može biti i službeno stajalište hrvatske Vlade". Po njemu su, kako je navela Slobodna Dalmacija, prihvaćene i moguće lokacije za gradnju novih termoelektrana na fosilna goriva. Damir Begović, kako je istaknuto, dovodi obvezu danu u Kyotu do apsurda, jer bi dosljedno "od ovoga trenutka trebalo potpuno zabraniti sve termoelektrane na fosilno gorivo, što je naprosto nemoguće". Direktor HEP-a je, kako je istaknuto u Slobodnoj Dalmaciji, još napomenuo da potpredsjednica Vlade dr. Mintas-Hodak nije upućena "u probleme energetike". Direktor HEP-a izjavio je u petak za Hinu da Vlada, koliko zna, nije raspravljala o smanjenju emisije plinova, a da bi tome također trebalo prethoditi mišljenje Ministarstva gospodarstva, za koje pretpostavlja da ga nema. Rekao je nadalje da mu nije poznat karakter potpisa u Kyotu, a bio bi mu potreban uvid u potpunu dokumentaciju. Što se tiče ograničavanja rada termoelektrana, Begović je pritom istaknuo da za postizanje navedenog postotka smanjenja emisije doista nema drugog načina nego njihovo postupno zatvaranje. Produkti izgaranja u svim energetskim objektima na fosilna goriva - dakle i na ugljen, i na plin, i na naftu - jesu voda i ugljični dioksid, napomenuo je Begović, zaključujući da su jedina zamjena termoelektranama nuklearke. Na Hininu zamolbu, dr. Ljerka Mintas-Hodak reagirala je na pisanje Slobodne Dalmacije. U pismenom odgovoru ona napominje da je hrvatsko izaslanstvo u Kyoto išlo s "pripremljenom i prihvaćenom platformom za konferenciju", a u Kyotu, dodaje, nije potpisan nikakav dokument, već je prihvaćen Kyoto-protokol - dokument o obvezama smanjenja emisija plinova za sve zemlje članice "Dodatka I. konvencije UN-a o klimatskim promjenama", kojemu je Hrvatska, podsjeća, već pristupila. Glede postotaka emisije plinova, dr. Mintas-Hodak napominje da oni nisu određeni, već da do stvarne brojke tek treba doći odabirom jednog od mogućih alternativnih kriterija. O prihvaćanju obveza u Kyoto-protokolu odlučivat će Hrvatski državni sabor, ističe potpredsjednica Vlade, te kaže da izaslanstvo dovršava službeno izvješće Vladi koja će o svemu dati svoju ocjenu. U nastavku objašnjenja u povodu pisanja splitskog dnevnika, dr. Mintas-Hodak podsjeća da su "osigurana znatna sredstva za pomoć zemljama u održivu razvoju", strategiju kojega je "prihvatila i Republika Hrvatska i druge suvremene zemlje". Dodaje kako "na žalost, pri provedbi u praksi to opredjeljenje nailazi na pojedinačne žestoke otpore" te se pita "hoće li o razvoju Republike Hrvatske odlučivati energetski lobiji ili društvo u cjelini". Preuzimanjem obveza iz međunarodnih ugovora neke su zemlje "do sada povukle desetke milijuna dolara godišnje kako bi restrukturirale industrijsku proizvodnju, poljoprivredu, energetiku itd.", a Hrvatska se "tim sredstvima još nije znatnije koristila, ali je sigurno da hoće na temelju osmišljenih programa", završava svoje pismeno objašnjenje dr. Mintas-Hodak. (Hina) vpa dd 201000 MET dec 97