ZAGREB, 15. prosinca (Hina) - Projekt vjetroelektrane koja bi koristila besplatnu energiju bure ponudio je Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) riječki inovator dipl. inž. Ivan Vrsalović umjesto koncepta termoelektrane koja se planira
izgraditi podno Velebita. Investicija u izgradnju senjske vjetroelektrane procijenjena je na 2,5 milijardi njemačkih maraka, no ona bi u pedesetogodišnjom proizvodnom vijeku investitoru donijela i dobit od osam milijardi maraka.
ZAGREB, 15. prosinca (Hina) - Projekt vjetroelektrane koja bi
koristila besplatnu energiju bure ponudio je Hrvatskoj elektroprivredi
(HEP) riječki inovator dipl. inž. Ivan Vrsalović umjesto koncepta
termoelektrane koja se planira izgraditi podno Velebita. Investicija u
izgradnju senjske vjetroelektrane procijenjena je na 2,5 milijardi
njemačkih maraka, no ona bi u pedesetogodišnjom proizvodnom vijeku
investitoru donijela i dobit od osam milijardi maraka. #L#
Samo na padinama Velebita oko Senja čuvena senjska bura puše više od
4000 sati godišnje, odnosno 47 posto ukupnog vremena. Ukroćena, ona
godišnje može dati 8000 kilovatsati (Kwh) električne energije po
četvornom metru.
Vjetroelektrana na senjskom području po snazi bi bila jednaka
nuklearnoj elektrani Krško koja ima snagu od 600 megavata (MW), dok bi
se u bližoj okolici Senja, u vjetroelektranama Baška, Prvić i Grgur,
elektroenergetskom sustavu nudilo ukupno 1500 MW električne energije.
Uštede vjetroelektrana su neprocjenjive, jer one troše besplatnu
domaću energiju, a za elektrane se, ističe Vrsalović, godišnje na
uvozni ugljen potroši 100 milijuna američkih dolara, odnosno tri
milijarde dolara za predviđenih 30 godina trajanja elektrane.
Iskorištavanje energije vjetra nije hrvatski izum. Ubrzani razvoj
vjetroelektrana počeo je u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) još
prije dvadeset godina, a planira se da će njihova instalirana snaga
krajem ovoga stoljeća biti oko 10.000 MW.
Europska unija planira do 2010. godine izgraditi vjetroelektrane
kapaciteta 25.000 MW, a za idućih 20 godina njihov bi se kapacitet
trebao učetvorostručiti.
Danska je, primjerice, izgradila snažnu industriju za razvoj
vjetroelektrana koja računa s velikim izvozom u Argentinu, SAD i druge
zemlje. Danci planiraju do kraja ovog stoljeća izgraditi
vjetroelektrane instalirane snage 1.350 MW čime bi vjetar osiguravao
10 posto ukupne energije.
Ta zemlja, koja nam je po veličini slična, ističe Vrsalović, mogla bi
nam poslužiti kao dobar putokaz kako se usmjeriti na korištenje
blagodati što nam priroda daje, a ujedno smanjiti ovisnost o uvozu i
poštedjeti okoliš nezdravih emisija ugljičnog dioksida, sumpornih i
dušičnih spojeva, radioaktivnih čestica i kiselih kiša.
(Hina) js sbo
151053 MET dec 97