FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

GS: VELEBITSKA VJETROELEKTRANA UMJESTO TERMOELEKTRANE

ZAGREB, 15. prosinca (Hina) - Projekt vjetroelektrane koja bi koristila besplatnu energiju bure ponudio je Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) riječki inovator dipl. inž. Ivan Vrsalović umjesto koncepta termoelektrane koja se planira izgraditi podno Velebita. Investicija u izgradnju senjske vjetroelektrane procijenjena je na 2,5 milijardi njemačkih maraka, no ona bi u pedesetogodišnjom proizvodnom vijeku investitoru donijela i dobit od osam milijardi maraka.
ZAGREB, 15. prosinca (Hina) - Projekt vjetroelektrane koja bi koristila besplatnu energiju bure ponudio je Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) riječki inovator dipl. inž. Ivan Vrsalović umjesto koncepta termoelektrane koja se planira izgraditi podno Velebita. Investicija u izgradnju senjske vjetroelektrane procijenjena je na 2,5 milijardi njemačkih maraka, no ona bi u pedesetogodišnjom proizvodnom vijeku investitoru donijela i dobit od osam milijardi maraka. #L# Samo na padinama Velebita oko Senja čuvena senjska bura puše više od 4000 sati godišnje, odnosno 47 posto ukupnog vremena. Ukroćena, ona godišnje može dati 8000 kilovatsati (Kwh) električne energije po četvornom metru. Vjetroelektrana na senjskom području po snazi bi bila jednaka nuklearnoj elektrani Krško koja ima snagu od 600 megavata (MW), dok bi se u bližoj okolici Senja, u vjetroelektranama Baška, Prvić i Grgur, elektroenergetskom sustavu nudilo ukupno 1500 MW električne energije. Uštede vjetroelektrana su neprocjenjive, jer one troše besplatnu domaću energiju, a za elektrane se, ističe Vrsalović, godišnje na uvozni ugljen potroši 100 milijuna američkih dolara, odnosno tri milijarde dolara za predviđenih 30 godina trajanja elektrane. Iskorištavanje energije vjetra nije hrvatski izum. Ubrzani razvoj vjetroelektrana počeo je u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) još prije dvadeset godina, a planira se da će njihova instalirana snaga krajem ovoga stoljeća biti oko 10.000 MW. Europska unija planira do 2010. godine izgraditi vjetroelektrane kapaciteta 25.000 MW, a za idućih 20 godina njihov bi se kapacitet trebao učetvorostručiti. Danska je, primjerice, izgradila snažnu industriju za razvoj vjetroelektrana koja računa s velikim izvozom u Argentinu, SAD i druge zemlje. Danci planiraju do kraja ovog stoljeća izgraditi vjetroelektrane instalirane snage 1.350 MW čime bi vjetar osiguravao 10 posto ukupne energije. Ta zemlja, koja nam je po veličini slična, ističe Vrsalović, mogla bi nam poslužiti kao dobar putokaz kako se usmjeriti na korištenje blagodati što nam priroda daje, a ujedno smanjiti ovisnost o uvozu i poštedjeti okoliš nezdravih emisija ugljičnog dioksida, sumpornih i dušičnih spojeva, radioaktivnih čestica i kiselih kiša. (Hina) js sbo 151053 MET dec 97

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙