POSLANICA PREDSJEDNIKA TUĐMANA HRVATSKOM DRŽAVNOM SABORU

ZAGREB, 18. prosinca (Hina) - "Ustav današnje samostalne i suverene Hrvatske donijeli smo, a sada još i domislili, na bogatim vlastitim pravnim tradicijama, ali i na demokratskim stečevinama suvremena svijeta", naglasio je Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman obraćajući se danas Poslanicom Hrvatskom državnom saboru na zajedničkoj sjednici Zastupničkog i Županijskog doma. U Poslanici u prigodi promjene Ustava Republike Hrvatske i obilježavanja sedme obljetnice proglašenja Ustava RH, predsjednik Tuđman iznio je prosudbe koje su ga rukovodile da pokrene inicijativu za promjene hrvatskog Ustava, od hrvatske povijesne tradicije do sadašnjeg ustroja hrvatske države kao demokratske, slobodne države svijeta. Predsjednik Tuđman govorio je i o gospodarskim i socijalnim pitanjima ističući kako treba shvatiti da nema gospodarskog razvitka i civilizacijskog napretka bez zajamčene određene pravednosti u raspodjeli društvenog proizvoda i nacionalnog bogatstva. "Valja imati na umu da je socijalna ravnoteža jedan od temeljnih čimbenika napretka i društvene stabilnosti, kojih nema bez solidarnosti i partnerstva poslodavaca i radnika, uz djelotvorno posredništvo države", kazao je dr. Tuđman. #L# Dr. Tuđman je naveo da je za svoj prijedlog, odnosno postupak za promjenu Ustava RH donijetog 22. prosinca 1990., polazio od više prosudbi. Prva je, kazao je, da je promjena Ustava događaj od iznimnog značenja i najveće važnosti u životu svakog naroda i države. Druga je prosudba bila da se božićni hrvatski Ustav iz 1990. u proteklih sedam godina primjene u potpunosti potvrdio te da ga je trebalo promijeniti samo u onim odredbama koje su bile uvjetovane time, što je u trenutku proglašenja Ustava 1990. država Hrvatska još formalno-pravno bila u sastavu bivše SFRJ. Takve odredbe, rekao je predsjednik Tuđman, kao i one koje su se u pravno-formalnom, vrijednosnom, pa i jezičnom smislu pokazale ostacima bivšeg sustava ukinute su, odnosno brisane su iz ustavnih odredbi ili pak promijenjene. "Prihvaćanjem i proglašenjem ustavnih promjena, hrvatski je Ustav iz 1990. sadržajno, formalno-pravno i jezično dorađen i usavršen ili slikovito rečeno stilski dotjeran. Takav hrvatski Ustav danas je, doista, u cjelini i u svim svojim odredbama ono što mora biti Ustav jedne nezavisne i suverene, demokratske i socijalne države kakva RH jest, i želi u potpunosti biti ustavno-pravno i zbiljski", istaknuo je predsjednik Tuđman. Predsjednik Republike podsjetio je na najvažnije promjene Ustava - od promjene naziva Sabora u Hrvatski državni sabor do unošenja ustavne odredbe o zabrani udruživanja Hrvatske u bilo kakve jugoslavenske ili balkanske okvire. Navodeći brojne povijesne činjenice iz hrvatske povijesti i tradicije koje su ga rukovodile da se Sabor Republike Hrvatske nazove Hrvatskim državni Saborom, i podsjećajući na upotrebu tog naziva kroz hrvatsku povijest, dr. Tuđman je kazao, kako ta promjena nema tek formalno-terminološko značenje, nego je od dubljega najvećeg značenja u sadržajnom, tj. u političkom i ustavno-pravnom smislu. "Time ističemo hrvatsku državu i njezinu suverenost, a ne zamjenjujemo niti potiskujemo, niti se odričemo Republike, kao oblika naše državne vladavine", naglasio je Predsjednik Republike. "Oni koji danas to ne shvaćaju ili ne mogu ili neće prihvatiti utemeljenost naziva Hrvatski državni sabor svrstavaju se - uvjeren sam ponajviše nesvjesno - u redove onih zaplašenih hrvatskih javnih djelatnika koji osluškuju umjesto svog naroda glas tuđih, ako ne gospodara a ono uzora", kazao je dr. Tuđman. Ističući kako je ustavna zabrana udruživanja Hrvatske u bilo kakve jugoslavenske ili balkanske okvire doista povijesna ustavna promjena, dr. Tuđman je naglasio da je njome politički izraženo i ustavno-pravno određeno ono što je čvrsti i jednodušni zaključak borbe hrvatskog naroda za nacionalnu slobodu i državnu nezavisnost: Hrvatski narod nikada više ni u kakvoj jugo- balkanskoj državnoj zajednici! Osim navedenih promjena, predsjednik je istaknuo i dopunu Izvornišnih osnova - da je Ustavom od 1990. i pobjedom u Domovinskom ratu (1991. - 1995.) hrvatski narod očitovao svoju odlučnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske, kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države. Ovoj generaciji kojoj je povijest dodijelila zadaću uspostave i obrane samostalne i nezavisne, suverene i demokratske hrvatske države preostaje neizbježno i obveza da u potpunosti oživotvore ideale upisane u Ustav, kazao je dr. Tuđman . "Ti ideali koji obvezuju sve utemeljitelje današnje Hrvatske jesu osiguranje hrvatske slobode i državne suverenosti, te svih preduvjeta za jednakost svih građana i poštivanje prava čovjeka, za demokratski višestranački sustav i socijalnu pravdu, za gospodarski razvitak i blagostanje, za pravičnost i odgovornost za svoja djela i riječi pred svojim narodom i državom". Potom je predsjednik Tuđman ukazao na dva temeljna uvjeta za daljnji svekoliki napredak hrvatskog društva i države. Prvo, potrebnim je istaknuo mnogo sustavnije, cjelovitije i potpunije nego do sada, ostvariti Ustavom i zakonima pravno oblikovan poredak hrvatske demokracije. Pritom je podsjetio da je više puta upozoravao na birokratizam, samovoljne i protuzakonite pojavnosti, te svakovrsne zloporabe i vlasti i javne djelatnosti, posebno dosta često kršenje pojednih prava građana ali i pravnih interesa države, ne samo kriminalnim zloporabama nego i prisvajanjem privilegija. Upozorio je na opasnosti tih pojavnosti, ističući da bi, ako se što prije, i odlučnije, ne poduzmu koraci za njihovo suzbijanje, one mogle utjecati na to da neupućeni dio, kako hrvatske tako i međunarodne, javnosti počme pripisivati takve pojavnosti hrvatskoj vlasti u cjelini, a ne pojednim građanima, dužnosnicima i službenicima. Zbog toga je doista nužno, rekao je dr. Tuđman, da svi obnašatelji državnih poslova i dužnosti te svi službenici u državnoj upravi, shvate da obavljaju odgovornu službu, da služe hrvatskom narodu. Hrvatska stoga mora doista biti u pravnom smislu narodna država, naglasio je Predsjednik. Kao drugi uvjet daljnjeg svekolikon napretka, dr. Tuđman je istaknuo potrebu uskladiti sustav slobodnoga tržišnog gospodarstva i privatnog poduzetništva sa zahtjevima socijalne države i s temeljnim načelima socijalne pravde. Temeljna je zadaća socijalne države postignuće socijalne pravde, naglasio je dr. Tuđman, dodajući da to ponajprije znači omogućavanje prava na rad, te prava zaposlenih na takvu zaradu kojom sebi i obitelji mogu osigurati slobodan i dostojan što sigurniji, sretniji i bogatiji život, u ovisnosti od danih gospodarskih uvjeta i osobnih sposobnosti. "Hrvatska vlast, koja mora biti vlast narodne i socijalne države, treba posvetiti osobitu brigu osiguranju što povoljnijeg života hrvatskim umirovljenicima, u prvom redu povećanjem mirovina u skladu sa skrajnjim mogućnostima", rekao je predsjednik Tuđman. "Za oživotvorenje socijalne države i socijalne pravde neophodno je ne dopustiti usko shvaćanje gospodarske učinkovitosti prema kojem je nepotrebno svako posebno izdvajanje sredstava za osiguranje socijalne pravde. Nasuprot tome, valja shvatiti da nema gospodarskog razvitka i civilizacijskog napretka bez zajamčene određene pravednosti u raspodjeli društvenog proizvoda i nacionalnog bogatstva. Valja imati na umu, da je socijalna ravnoteža jedan od temeljnih čimbenika napretka i društvene stabilnosti, kojih nema bez solidarnosti i partnertsva poslodavaca i radnika, uz djelotvorno posredništvo države", istaknuo je dr. Tuđman. Ravnotežu je, naglasio je, moguće postići samo razvojnom gospodarskom politikom, koja što prije mora omogućiti veću zaposlenost i veće plaće, pa dakako i znatno veće mirovine. Predsajednik Tuđman pritom je istaknuo kako smatra da valja razmisliti i o nekim drugim pristupima, kojima bi se, barem u određenoj mjeri, preraspodjelilo društveno bogatstvo, odnosno dobit u korist siromašnijih hrvatskih građana. To je moguće, kazao je dr. Tuđman, odgovarajućim mjerama u poreznom sustavu i poreznoj politici, primjerice progresivnim oporezivanjem dohotka i imovine čime bi se postiglo da bogatiji, a napose oni najbogatiji, razmjerno svom bogatstvu sudjeluju više u podmirivanju javnih troškova. S tim u svezi podsjetio je i na ustavnu odredbu po kojoj je "svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima", te da se "porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti". Predsjednik Tuđman iznio je uvjerenje da je upravo sada - kada je dovršeno ustavno djelo slobode, a izlaskom na dunavske granice i pune suverenosti - trenutak kada možemo, i moramo, otvoriti raspravu i o svim onim bitnim pitanjima mirnodopske svakodnevice, koja su, kako je naglasio, od životnog značenja za najšire slojeve naroda. I to stoga, ali i zato da bi ostvarili ideale koje smo upisali u naš Ustav. One ideale s kojima smo i radi kojih smo, krenuli u borbu za nacionalno i socijalno oslobođenje hrvatskog naroda, za slobodnu i nezavisnu hrvatsku državu. "Na pragu 21. stoljeća, budimo svi odlučni i složni u oživotvorenju svetih idela suverene i demokratske, jedine i vječne nam Hrvatske, radi trajne slobode Domovine, blagostanja i sreće svih hrvatskih građana i sigurne budućnosti hratske države", poručio je, uz ostalo, u svoj Poslanici pred Hrvatskim državnim saborom, predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. (Hina) bm/sšh/bn ds 181337 MET dec 97