LJUBLJANA, 16. prosinca (Hina) - Eksponiranjem problema slovenske manjine u Hrvatskoj dio vladajuće koalicije u Sloveniji vjerojatno želi stvoriti povoljniju poziciju prema hrvatskim prijedlozima o dovršetku autoceste Graz-Zagreb kroz
teritorij Slovenije. Susret predstavnika Slovenije i Hrvatske na kojem je hrvatska strana očekivala i doticanje tog problema slovenski je ministar prometa Anton Bergauer otkazao, a slovenski mediji izražavaju ovih dana službena stajališta Ljubljane u odnosu na "zahtjeve i pritiske Zagreba" u vezi s cestovnim koridorima, kako se stvar prikazuje.
LJUBLJANA, 16. prosinca (Hina) - Eksponiranjem problema slovenske
manjine u Hrvatskoj dio vladajuće koalicije u Sloveniji vjerojatno
želi stvoriti povoljniju poziciju prema hrvatskim prijedlozima o
dovršetku autoceste Graz-Zagreb kroz teritorij Slovenije. Susret
predstavnika Slovenije i Hrvatske na kojem je hrvatska strana
očekivala i doticanje tog problema slovenski je ministar prometa
Anton Bergauer otkazao, a slovenski mediji izražavaju ovih dana
službena stajališta Ljubljane u odnosu na "zahtjeve i pritiske
Zagreba" u vezi s cestovnim koridorima, kako se stvar
prikazuje.#L#
Ljubljansko "Delo" u utorak je u središnjem komentaru, u vezi s
prijedlozima da Slovenija izgradi autocestu od Macelja, ocijenilo
kako Hrvatska užurbanom gradnjom cesta želi nadoknaditi 30-
godišnje zaostajanje i da je uključivanje stranih ulagača u
hrvatske projekte cesta "avantura u koju Slovenija neće pristati
kao što neće pristati da ju se takvim investicijama ucjenjuje".
Hrvate nitko ne prisiljava u poslove sa stranim ulagačima koji
znaju da koncesijama od cestarine ne mogu pokriti svoje investicije
dok se hrvatske ceste ne povežu sa slovenskim, a Slovenija si ne
može dopustiti da sličnim ugovorima ucjenjuje Italiju, Austriju
ili Mađarsku, piše Petar Potočnik.
No, bivši slovenski ministar prometa Marjan Krajnc otkrio je u svom
prilogu subotnjem izdanju "Dela" da će i Slovenija svoje planirane
autoceste teško izgraditi u planiranom roku bez stranih koncesija
ili "zaduživanja koje će uništiti iduće generacije". Nacionalnim
planom gradnje "cestovnog križa" troškovi gradnje procjenjivali su
se na 1,2 milijarde USD (1995), no ove je godine rebalansom plana ta
brojka povećana na 3,9 milijardi. Ako se nastavi ovakav način
planiranja i ubroje kamate na kredite na kraju će brojka iznositi 10
milijardi dolara, piše Krajnc, koji tvrdi da je zaduživanje u
inozemstvu na ime autocesta već prošlo sve razumne okvire i da se
najviše novca troši na trase koje su "pogrešno izabrane" (Trojanski
klanac i Črno kalo).
Državni sekretar za cestogradnju Žare Pregelj (član Podobnikove
Pučke stranke) izjavio je u ponedjeljak za POP-TV da bi Slovenija
mogla biti spremna na razgovore o gradnji ceste do Macelja, ali da
bi ju morala sufinancirati Hrvatska.
(Hina) fl br
161644 MET dec 97