LJUBLJANA, 16.prosinca (Hina) - U Sloveniji je, po popisu stanovništva iz 1991., živjelo više od 220.000 pripadnika ukupno više od 20 etničkih skupina. činili su ukupno više od 12 posto stanovništva. Među njima je najviše bilo Hrvata
- 54.212, odnosno 2,76 posto. Istodobno, Ustav iz 1992. godine kao autohtone manjine u Sloveniji navodi samo Talijane, kojih većina živi u tri primorske općine i Mađare u dijelu slovenskog Prekmurja.
LJUBLJANA, 16.prosinca (Hina) - U Sloveniji je, po popisu
stanovništva iz 1991., živjelo više od 220.000 pripadnika ukupno
više od 20 etničkih skupina. činili su ukupno više od 12 posto
stanovništva. Među njima je najviše bilo Hrvata - 54.212, odnosno
2,76 posto. Istodobno, Ustav iz 1992. godine kao autohtone manjine
u Sloveniji navodi samo Talijane, kojih većina živi u tri primorske
općine i Mađare u dijelu slovenskog Prekmurja.#L#
Prvih je po popisu iz 1991. godine bilo 3.064 i činili su 0,16 posto
stanovništva, a drugih 8.503 ili 0,43 posto udjela u stanovništvu.
Obje manjine, uz pravo na dvojezičnost i školstvo na manjinskom
jeziku u navedenim područjima, imaju pravo i na po jednog
predstavnika među 90 slovenskih parlamentaraca. Ti se predstavnici
biraju na posebnim listama za koje glasuju samo pripadnici tih
manjina.
Za Hrvate se u Sloveniji tvrdi da su 'posljeratna' manjina, dakle da
nemaju obilježja autohtone zajednice, te da se ubrzano
asimiliraju. U Sloveniji također postoji i veliki otpor otvaranju
tog pitanja koje bi, smatraju Slovenci, mogao izazvati lančnu
reakciju Srba i Muslimana iz BiH.
Tome valja dodati i očekivanje Austrije da Slovenija prizna
manjinsku skupinu koja govori njemački, što kod Slovenaca izaziva
neugodna prisjećanja.
Na toj podlozi je izgrađeno opće političko stajalište svih
slovenskih stranaka da integracija manjina mora biti što brža i
potpunija, pa se pojavio i problem ratifikacije konvencije Vijeća
Europe o manjinama, budući da se u njoj ne pravi razlika između
autohtonih i drugih manjina.
O političkom stavu Slovenije prema manjinama svjedoči događaj iz
1991. godine kad je predsjednik Milan Kučan parlamentu predlagao da
se u memorndumu o mirnom razdruživnju Slovenije spomene zaštita
kulturnog identiteta pripadnika naroda bivše SFRJ. Za govornicom
mu je replicirao književnik Rudi Šeligo, tadašnji zastupnik
Slovenskog demokratskog saveza (SDZ). "Ja našeg predsjednika ne
razumijem. A, ako ga razumijem, onda se s njim ne slažem. To bi
značilo da im mi moramo osnivati škole i podizati crkve", rekao je
Šeligo. Kučanov je amandman bio odbijen.
Slovenski je parlament ove godine izjavom o slovenskoj manjini u
inozemstvu prvi put u tu skupinu uključio i Slovence koji žive u
Hrvatskoj, sugerirajući da se radi o autohtonoj majini, odnosno
pripadnicma naroda koji žive na "svom" izvornom prostoru ali izvan
matične zemlje, pa zaslužuju posebnu zaštitu matične države i
države u kojoj žive.
U nedavnom zapletu zbog izostavljanja Slovenaca iz preambule
hrvatskog Ustava, slovenska su državna tijela dala naslutiti da
simetrija između Slovenaca u Hrvatskoj, koji po popisu iz 1991.
čine 0,5 posto stanovništva, i Hrvata u Sloveniji nije moguća.
Visoki predstavnik slovenskog ministarstva vanjskih poslova je
službeno rekao kako su "Slovenci u nekim dijelovima Hrvatske,
osobito oko Rijeke, nesumnjivo autohtona manjina".
Predsjednik slovenske vlade Janez Drnovšek smatra da je u preambuli
promijenjenog hrvatskog ustava moglo biti spomenuto i 10 manjina
kad ih je već navedeno 8.
(Hina) fl fp
161243 MET dec 97