3 VEČERNJI-SLOVENSKA DIMNA ZAVJESA-KRUŠELJ 15-12

Ž1=VEČERNJI LIST Ž2A=15. XII. 1997. Ž3=Slovenska dimna zavjesa Reakcije Slovenaca na promjene u hrvatskome Ustavu komentira Željko Krušelj koji prvo podsjeća da su u hrvatskome Ustavu sada nabrojene samo autohtone nacionalne manjine, odnosno - nisu navedeni i Slovenci. Slovenski potpredsjednik vlade Marjan Podobnik u povodu te odluke Sabora RH zaprijetio je "pravom 'odmazdom, od preispitivanja cjelokupnih hrvatsko-slovenskih odnosa pa do uskraćivanja ljubljanske potpore uključivanju istočnijeg susjeda u međunarodne integracije", navodi Krušelj, napomenuvši "da se to događa samo dan nakon što je njegov koalicijski partner i premijer Janez Drnovšek u Zagrebu imao vrlo plodonosne razgovore o prevladavanju preostalih neriješenih pitanja, ne skrivajući zadovoljstvo postignutim rezultatima. Kako objasniti tu slovensku kontroverzu?", pita Krušelj i nastavlja: "Principjelnom brigom za svoju manjinu u Hrvatskoj, još jednim uskogrudnim, možda i paranoidnim, reagiranjem na ono što se zbiva na drugoj obali Sutle, ili 'nadigravanjem' šefova dviju najsnažnijih slovenskih stranaka na pitanju podložnom naglom rasplamsavanju nacionalnih emocija?". Drži da bi "najbliže realnosti bilo ovo potonje, jer slovenska ustavna rješenja ne nude opravdanje za tako grubo miješanje u način definiranja statusa hrvatskih nacionalnih manjina. Ključni se problem ogleda u tome što su hrvatski saborski zastupnici tek sada odredili svoju državu po modelu koji je prisutan i u slovenskom Ustavu, pa i nešto širokogrudnije od toga", napominje Krušelj. Objašnjava kako je riječ o tome da slovenski ustav "kazuje da ta država jamči pravo samo dvjema svojim autohtonim manjinama, talijanskoj i mađarskoj, dok se za ostale, za koje se podrazumijeva da nisu autohtone, ne govori ništa. Zato se, nasuprot tome, naglašava briga slovenske države za svoju manjinu u inozemstvu, čime se zacijelo i 'opravdavaju' Podobnikovi nediplomatski ispadi", komentira Krušelj. Na temelju činjenice da "Hrvata u 'deželi' nema manje nego što Slovenaca ima u 'lijepoj našoj'" Krušelj ocjenjuje kako "čak i principijelnost nalaže to međusobno usklađivanje ustavnih odredaba. Poanta je, međutim, u činjenici da se nabrajanjem hrvatskih autohtonih manjina, koje se ne zasniva na kriteriju brojnosti, Slovencima ili, primjerice, Bošnjacima, ne uskraćuju manjinska prava, a o daljnjim pregovorima, dijelom i na bilateralnoj razini, ovisi njihova kakvoća i opseg", napominje Krušelj. Za kraj izdvaja i podatak da je slovensko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo "da barem dio od oko 22.000 Slovenaca registriranih u Hrvatskoj, 'posebno u okolici Rijeke', spada u 'autohtone nacionalne zajednice'. Drži da je ta formulacija "iznimno problematična, neovisno o činjenici da je granica današnjih država već stoljećima unatrag oblikovana po etničkom načelu", jer "popisom iz 1991. u Rijeci i okolici bilo je 3046 Slovenca, i to većinom u samome gradu, pa ne samo da ne postoji neko selo u kojemu bi ta nacionalnost imala prevagu nego je svojevrsni brojčani rekord naselje Ćikovići sa 43 Slovenca, što je manje od tri posto tamošnjih stanovnika. Kad bi se službeni Zagreb služio metodom 'tuk na utuk', zasigurno bi u Međimurju, gdje se dio Hrvata 1945. dekretom našao na slovenskoj strani, pronašao veću koncentraciju svojih autohtonih sunarodnjaka", komenentira Krušelj i zaključuje: "Bilo bi ipak korisnije da obje države nastave putem koji su prije cijele te 'dimne zavjese' zacrtali premijeri Mateša i Drnovšek". 150210 MET dec 97