DRUGI FORUM HRVATSKIH MANJINA

ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - Uloga hrvatskih manjinskih medija u životu hrvatskih manjina u susjednim zemljama te njihov status i problemi s kojima se suočavaju teme su Drugog foruma hrvatskih manjina '97., koji se održava danas u Hrvatskoj matici iseljenika. Forum je okupio čelnike udruga i medija hrvatskih autohtonih manjina iz Austrije, Češke, Italije, SRJ, Mađarske, Rumunjske i Slovačke te predstavnike hrvatskog Sabora, ministarstava i nevladinih udruga koje su zadužene i koje vode brigu o stanju hrvatskih manjina. #L# U ime hrvatskog Sabora, nazočne je pozdravio potpredsjednik dr. Žarko Domljan ističući da je pitanje manjina danas ključno europsko pitanje. Govoreći o europskim iskustvima reguliranja manjinskih prava, Domljan je kazao da su prava manjina uvijek ograničena financijskim mogućnostima zemlje u kojoj manjine žive. Domljan je rekao kako je termin manjina častan i da on podrazumijeva posebno zaštićenu skupinu naroda u jednoj državi. Dodao je da manjine u Hrvatskoj imaju široku lepezu prava, zauzimajući se za ista takva prava za hrvatske manjine u susjednim zemljama. U ime Ministarstva vanjskih poslova govorio je zamjenik ministra dr. Ivo Sanader, koji je podržao takvo okupljanje kao mjesto gdje će predstavnici hrvatskih manjina progovoriti o svojim teškoćama. Od same uspostave samostalne hrvatske države briga za Hrvate koji žive izvan granica Republike Hrvatske bila je jedna od glavnih briga hrvatske vanjske politike, rekao je Sanader, dodajući da će Hrvatska za pripadnike hrvatske manjine koji žive izvan njezinih granica uvijek tražiti maksimalna prava i zaštitu te primjenu onih međunarodnih normi koje jamče najviše standarde za zaštitu manjina. Sanader je podsjetio na sporazum s Mađarskom koji se često u međunarodnim raspravama ističe kao model po kojem bi se trebala rješavati manjinska prava u ovom dijelu Europe. Republika Hrvatska posebnu pozornost poklanja pitanju zaštite prava Hrvata koji žive na području SRJ rekao je Sanader, dodajući kako ima određenih naznaka da bi uskoro jugoslavenska strana bila spremna na početak pregovora o sklapanju bilateralnog sporazuma o zašiti manjina. Predstavnici hrvatskih manjina u uvodnom su dijelu govorili općenito o svojem položaju, ističući da mlađa generacija sve manje i manje govori hrvatski jezik, što je posljedica asimilacije. Agostina Piccoli iz Italije je rekla da se posljednjih godinu dana položaj moliških Hrvata poboljšao glede izobrazbe jer je počela s radom Hrvatska dopunska škola u kojoj djeca uče moliški hrvatski jezik. Ona je posebno zahvalila Ministarstvu prosvjete i športa koje financira školu. Koliko je teško stanje na području izobrazbe najbolje pokazuje podatak da prije tri godine ni pet posto moliških Hrvata nije znalo čitati niti pisati "na našo", a danas oko 20 posto ljudi, najviše mladih, zna čitati i piše. O procesu asimilacije govorila je i predstavnica gradišćanskih Hrvata mr. Zlatka Gieler, zauzimajući se za čvršću suradnju s hrvatskim kulturnim institucijama. O životu Hrvata u Mađarskoj govorio je dr. Mijo Karagić, koji je istaknuo da i mađarski političari polako ali sigurno počinju shvaćati da su Bunjevci, Šokci i katolički Raci zapravo Hrvati. Dr. Karagić drži da se procesu asimilacije može oduprijeti očuvanjem hrvatskih vrtića, škola, kazališta i novina. Lidija Molzer iz Subotice pročitala je izvješće predsjednika Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine Bele Tonkovića, koji nije došao zbog teškoća s vizom, u kojem ističe da opstanak Hrvata na području SRJ ovisi o demokratizaciji te države te njihovoj organiziranosti i spremnosti da se zauzmu za svoje interese. Tonković nadu polaže u potpisivanje sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina između RH i SRJ, ističući da će tiha asimilacije nanijeti nepopravljivu štetu Hrvatima koji žive u SRJ. Govoreći o medijima, sudionici skupa su istaknuli da postoje redovite i periodične publikacije, koje obično izlaze na narječju kojim skupina govori, a njihova redovitost ponajviše ovisi o novčanim mogućnostima. (Hina) žb mc 291501 MET nov 97