NJEMAČKA - FAZ - BONNSKA KONFERENCIJA - 11. XII.

Ž4=NJEMAČKA Ž1=FRANKFUERTER ALLGEMEINE ZEITUNG Ž2=11. XII. 1997. Ž3=Ne ide bez pritiska "Prošle su već dvije godine otkako je u Daytonu potpisan mirovni sporazum za Bosnu. Otad se u maloj zemlji na Balkanu gdje je tijekom rata poginulo 200 tisuća ljudi a 175 tisuća ranjeno, više nije pucalo. No pravi se mir još nije vratio. Nepovjerenje pa čak i mržnja određuju bosansku politiku. Kao već više puta, zbog toga su vođe triju bosanskih naroda i na ovogodišnjoj skupštini vijeća za provedbu mira opomenuti od strane međunarodne zajednice da više ne blokiraju mirovne napore i izgradnju zajedničkih institucija. Svi su se tužili na nedostatnu želju za suradnjom i pomirbom. Bosna još nije daleko stigla glede samonosive stabilnosti, struktura, koje bi opstale bez pritiska izvana. Vijeće za provedbu mira ustrojeno je nekoliko tjedana poslije parafiranja mirovnog sporazuma kako bi ostvarilo odredbe sporazuma. Poslije dvije godišnje skupštine u Londonu, ove se godine više od 60 izaslanstava sastalo na Petersbergu kraj Bonna kako bi se napravila bilanca postignutog i vidjeli izgledi za dalje. Domaćin konferencije njemački ministar vanjskih poslova Kinkel i visoki predstavnik za civilnu obnovu Westendorp ukazali su na neke uspjehe: poslije Daytona više nije bilo mrtvih u vojnim borbenim djelovanjima. 370 tisuća bosanskih vojnika vratilo se civilnom životu. Više od 6500 teških oružanih sustava uništeno je pod nadzorom međunardone zaštitne postrojbe SFOR ili je izbačeno iz uporabe. Bezbroj je stanova u međuvremenu popravljeno, osposobljeno vodovoda, popravljeno na stotine kilometara cesta. Mediji su spriječeni u daljem širenju nacionalističke propagande. Rad SFOR-a je pri tomu bio od odlučujućeg značenja. Budući da je i dalje nužno vojno osiguranje mira, zasad se razmišlja o tomu pod kojim bi se uvjetima mandat SFOR-a pod zapovjedništvom NATO-a mogao produljiti i poslije lipnja. Za Kinkela i Westendorpa nema dvojbe: sporazumi iz Daytona moraju se ostvariti jer oni su jedina mogućnost da se Bosni donese pravi mir. Okupljeni predstavnici državne zajednice ocijenili su kao uspjeh i odredbe koje nadgleda Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Poslije općinskih izbora 13. i 14. rujna u većini od 136 općina najavljene su prve sjednice općinskih vijeća a djelomično već i održane. Među njima je i Brčko. Iz drugih mjesta, poput Srebrenice, ipak ne mogu doći pozitivne vijesti te vrste. Osim toga postoji zadovoljstvo zbog parlamentarnih izbora u Republici srpskoj (RS) 22. i 23. studenog, ne samo stoga što je tamo Srpska demokratska stranka (SDS) koju još uvijek vodi vjerojatni ratni zločinac Karadžić, izgubila apsolutnu većinu glasova. Postoji nada da će nova vlada konstruktivnije surađivati u provedbi mirovnog sporazuma. Predsjenica RS Biljana Plavšić već je viša puta izrazila svoju spremnost za to. Stoga ju Zapad ustrajno podupire. Osim gospodarskog uzleta, na bonnskoj konferenciji o Bosni ustanovljen je čak i napredak u povratku izbjeglica iako je povratak na područja pojedinih etničkih manjina još uvijek težak. To ponajprije važi za Muslimane i Hrvate iz RS. Ipak već više od 160 tisuća izbjeglica ponovno stanuje kod kuće, od njih se oko 150 tisuća vratilo iz inozemstva. Obnova Bosne je državnu zajednicu stajala ukupno više od tri milijarde maraka. Toliko je dosad obećano na tri konferencije donatora. Njemačka snosi osobito težak financijski teret. Samo za potporu izbjeglica koji žive u Njemačkoj - još ih je oko 250 tisuća - izdano je od početka rata 15 milijardi maraka. No vodstva triju bosanskih naroda svađaju se o zakonu o radu u ministarskom vijeću, o zajedničkim putovnicama i zajedničkoj valuti, o zajedničkim oznakama automobila i zajedničkoj zastavi. Glede toga bi u Bonnu mogao biti zabilježen prvi napredak. Još uvijek nema zakona o inozemnim ulaganjima niti zajedničkih carinskih pravila. Korupcija je jako raširena, nepravedni zakoni o imovini sprječavaju povratak izbjeglica u njhove kuće i stanove. Ponajprije neki političari RS-a poduzimaju sve kako srpska narodnosna skupina ne bi bila podređena cjelovitoj bosanskoj državi. Srpski predstavnik u cijelobosanskom državnom predsjedništvu Krajišnik, izričito je upozorio da bi se Srbi, Hrvati i Muslimani u Bosni mogli stopiti u jedan narod. Pristašama Daytona je takva izjava neobična: kako bi se bez državnog naroda mogla stvoriti zajednička država i izgraditi civilno društvo? Krajišnik se pokazao kao jedan od onih političara koji prema Westendorpovom stajalištu i dalje pokušavaju 'zastrašiti stanovništvo, sijati nemir i spriječiti gospodarsku i političku obnovu.' I brojni vjerojatni ratni zločinci koji su još uvijek na slobodi, jedan su od važnih uzroka hladnoga rata u Bosni. Na Petersbergu je ponovno zatraženo izručenje bivšeg predsjednika RS Karadžića sudu Ujedinjenih naroda u Den Haagu. Tamo se već nalaze dvadesetorica optuženih. Da bi se vođe bosanskih naroda prisililo na pojačanu suradnju u duhu Daytonskoga sporazuma, u protekla je dva dana još jedanput naglašeno da na međunarodnu podršku mogu računati samo oni koji se pridržavaju obveza iz sporazuma. Još je na sastanku odbora vijeća za provedbu mira u Sintri u Portugalu odlučen takav 'oštriji pristup'. Riječ je o 'strogoj uvjetovanosti svih sredstava za obnovu'. Osim toga bi mandat visokog predstavnika trebao biti hrabriji. U slučajevima u kojima se Bosanci ne mogu složiti, trebao bi imati funkciju suca i odlučivati izričito protiv volje pojedinih skupina. Treba doći kraj dobu neodržanih rokova i neispunjenih obećanja. Pokazat će se hoće li se na taj način primjerice moći izdati zajedničke putovnice. Dvije godine poslije Daytona ugled međunarodne državne zajednice još uvijek je na kocki" - drži Oliver Hoischen. 120155 MET dec 97