BONN, 9. prosinca (Hina) - Vijeće za provedbu mira u BiH počelo je u utorak dvodnevni sastanak u Bonnu kako bi postavljanjem čvrstih rokova i jačanjem uloge visokog predstavnika potaknulo bržu provedbu daytonskog sporazuma u Bosni i
Hercegovini.
BONN, 9. prosinca (Hina) - Vijeće za provedbu mira u BiH počelo je u
utorak dvodnevni sastanak u Bonnu kako bi postavljanjem čvrstih
rokova i jačanjem uloge visokog predstavnika potaknulo bržu
provedbu daytonskog sporazuma u Bosni i Hercegovini. #L#
Glavni cilj konferencije, koja se na razini ministara vanjskih
poslova održava na Petersbergu pokraj Bonna, bit će daljnje jačanje
struktura koje omogućuju samostalno funkcioniranje Bosne i
Hercegovine. Na konferenciji Vijeća (PIC-Peace Implementation
Council), uspostavljenog 1995. u Londonu za nadzor provedbe
daytonskog sporazuma, sudjeluju izaslanstva iz 51 države i 21
međunarodne organizacije.
Otvarajući konferenciju, njemački ministar vanjskih poslova Klaus
Kinkel je rekao da daytonski sporazum u BiH nema alternativu i da se
u Bonnu određuju smjerovi djelovanja međunarodne zajednice u
trećoj godini nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma.
Napomenuvši kako su do sada postignuti rezultati u provedbi vojnog
dijela sporazuma, povratku izbjeglica, održavanju izbora i obnovi,
Kinkel je rekao da još uvijek nedostaje volje za pomirenje i
suradnju, "volje da se u zajedničkim institucijama konačno donesu
odluke za daljnji razvoj".
U nacrtu završnog dokumenta konferencije u Bonnu predviđa se
postavljanje strogih konačnih rokova za provedbu pojedinih
dijelova daytonskoga sporazuma, posebice vezanih uz minimalno
funkcioniranje središnjih institucija BiH kao što su uvođenje
zajedničkog novca, usvajanje zakona o državljanstvu i putovnicama,
prihvaćanje jedinstvene zastave i registracija vozila te
osiguranje financiranja zajedničkih institucija BiH.
Kinkel je naglasio kako očekuje da predstavnici svih strana u BiH
nisu u Bonn došli "praznih ruku" s obzirom na te odluke.
Govoreći o obvezama Srba, Hrvata i muslimana-Bošnjaka u provedbi
daytonskoga sporazuma, Kinkel je upotrebljavao isključivo glagol
"morati", čime je dosljedno ponovio intonaciju cijelog završnog
dokumenta u kojem se o obvezama strana u BiH također govori
zapovjednim načinom.
Za provođenje navedenih i drugih ciljeva međunarodne zajednice
Klaus Kinkel je zatražio veće ovlasti visokoga predstavnika u BiH,
kojemu bi se omogućila arbitraža u slučaju da zajednička tijela
BiH, kao što je Predsjedništvo, ne mogu postići konsenzus oko nekih
odluka ili kada neka od strana bojkotira donošenje odluke.
"On mora moći donositi privremene odluke dok tijela BiH ne postignu
dogovor", rekao je Kinkel.
Kinkel je zatražio da međunarodna zajednica iskaže potporu visokom
predstavniku u BiH kako bi on mogao, ako bi bilo nužno, odluke
donijeti i protiv volje pojedinih skupina u BiH.
Završni dokument, po Kinkelovim riječima, zahtijeva i reformu
javnih financija i borbu protiv korupcije u BiH, povratak
izbjeglica posebice u dijelove zemlje gdje su u manjini, te
nastavak izgradnje stabilnosti u cijeloj regiji jugoistočne
Europe.
Kinkel je rekao da će međunarodna zajednica nastaviti
primjenjivati čvršći pristup prema provedbi Daytona, započet na
sastanku Odbora Vijeća u Sintri ove godine kojim se pomoć stranama u
BiH uvjetuje njihovom suradnjom u provedbi sporazuma.
"Strogo uvjetovanje omogućilo je napredak", rekao je Kinkel.
"Iz Bonna mora doći signal: tko hoće pomirenje, njemu ćemo pomoći!
Tko ne provodi Dayton, nego gura klipove u kotače mirovnog procesa,
snosit će posljedice", rekao je Kinkel obraćajući se Srbima,
Hrvatima i muslimanima-Bošnjacima.
Hrvatsko izaslanstvo u Bonnu predvodi ministar vanjskih poslova
dr. Mate Granić.
(Hina) sl sd
091244 MET dec 97