ZAGREB, 8. prosinca (Hina) - Domaća industrija ulja uputila je zahtjev hrvatskoj Vladi za odobrenje uvoza 30 tisuća tona sirovog suncokretovog ulja namijenjenog proizvodnji jestivog biljnog ulja od siječnja do rujna 1998. bez carina i
prevelmana, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Odbora za uljarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te predsjednik Uprave Zvijezde Dane Gudelj.
ZAGREB, 8. prosinca (Hina) - Domaća industrija ulja uputila je zahtjev
hrvatskoj Vladi za odobrenje uvoza 30 tisuća tona sirovog
suncokretovog ulja namijenjenog proizvodnji jestivog biljnog ulja od
siječnja do rujna 1998. bez carina i prevelmana, rekao je na današnjoj
konferenciji za novinare predsjednik Odbora za uljarstvo pri Hrvatskoj
gospodarskoj komori te predsjednik Uprave Zvijezde Dane Gudelj. #L#
Ocjenjujući utjecaj što će ga porez na dodanu vrijednost (PDV) imati
na cijene ulja u Hrvatskoj, uljari su istaknuli kako bi u slučaju da
Vlada ne odobri uvoz toga kontigenta rast cijena jestivog biljnog ulja
u maloprodaji mogao premašiti 22 posto, dok bi se uz uvoz stopa rasta
cijena kretala između sedam i osam posto.
Domaći uljari podržavaju uvođenje PDV-a te smatraju kako je to put k
uspostavljanju modernog europskog poreznog sustava. Ipak, ističu kako
cijena koštanja jestivog biljnog ulja ovisi ponajprije o cijeni
uljarica kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu.
Najveću poteškoću predstavlja pritom sirovina, jer domaća proizvodnja
uljarica podmiruje tek trećinu potreba. Cijena uljarica na svjetskom
tržištu znatno su porasle, pa je tako cijena sirovog suncokretovog
ulja trenutačno 750 američkih dolara po toni u odnosu na 550 dolara
prije godinu dana, a kako se čulo, cijene jestivoga biljnoga ulja u
nekim su europskim državama već porasle u maloprodaji za približno 15
posto.
Uljari smatraju kako je hrvatska Vlada dala načelnu podršku za
ispunjavanje njihova zahtjeva te ističu kao četiri domaće tvornice
ulja nisu mijenjale cijene jestivog ulja od 1993. godine, unatoč
porastu cijena uljarica.
Po dosad važećem poreznom sustavu, porez na promet proizvoda od pet
posto nije se plaćao na rafinirana biljna ulja, biljne masti,
margarine i biljni mrs, već samo za aditive za pekarstvo i delikatesne
proizvode. Porez na promet usluga po stopi od deset posto, pak, nije
se odnosio na rafinirana biljna ulja i biljne masti, već na margarine,
biljne mrsi, delikatesne proizvode i aditive za pekarstvo.
Uvođenjem PDV-a po stopi od 22 posto uljari ocjenjuju kako će cijene
ostalih jestivih biljnih masnoća u maloprodaji porasti ovisno o
dosadašnjim poreznim stopama. Tako bi, primjerice, cijene margarina
mogle porasti u maloprodaji od deset do 11 posto, a kod delikatesnih
proizvoda poput majoneze između četiri i pet posto te maslinovog ulja
između deset i 11 posto.
Ukoliko se cijene uljarica na svjetskim tržištima budu smanjivale,
utjecat će to i na niže cijene jestivog biljnog ulja, no uljari
smatraju kako je najvažnije pitanje povećanje domaće proizvodnje
uljarica te da ga treba što prije riješavati.
(Hina) mk sbo
081511 MET dec 97