NJEMAČKA/SZ - 6/7. XII. PREDSJEDNIČKI IZBORI U SRBIJI

Ž4=NJEMAČKA Ž1=SUEDDEUTSCHE ZEITUNG Ž2=6./7. XII. 1997. Ž3=Svi očekuju pobjedu ultranacionalista "Veliki dio stanovništva Srbije vjerojatno bi pljunuo u biračku kutiju čak i kada bi im je donijeli u kuću, smatra beogradski tjednik 'Vreme'. Usprkos tome, neki zadržavaju dah u iščekivanju: u Srbiji će u nedjelju biti ponovljeni predsjednički izbori. Predsjedička dužnost mogla bi pripasti osobi koju opasnom proglašavaju ne samo srpski oporbenjaci, već i Washington, upozoravajući da je radikal Vojislav Šešelj fašist. Gotovo nitko u Beogradu ne sumnja da će nacionalistički demagog dobiti većinu glasova te da će 21. prosinca, u drugom krugu izbora, pobijediti i drugoplasiranog. Doduše, neizvjesno je hoće li na izborima biti ostvaren nužan iznadpedesetpostotni odaziv birača. Ne bude li taj uvjet ispunjen, izbori bi mogli ponovno biti proglašeni nevažećim - poput onih održanih 5. listopada ove godine. Srpska predsjednička dužnost ispražnjena je otkada je Slobodan Milošević u srpnju ove godine prešao u fotelju predsjednika Savezne Republike Jugoslavije, sastavljene od Srbije i Crne Gore. Milošević je za svog nasljednika na položaju srpskog predsjednika prvo ponudio svog prethodnika na položaju jugoslavenskog predsjednika Zorana Lilića. Na ponovljenim izborima Milošević je protiv Šešelja kandidirao svog pouzdanika, jugoslavenskoga ministra vanjskih poslova Milana Milutinovića. Među ostalim kandidatima nalazi se ponovno Vuk Drašković iz raspalog oporbenog saveza 'Zajedno', koji je na prethodnim izborima zauzeo treće mjesto. U drugom krugu izbora, održanom 5. listopada, Šešelj je osvojio 40 tisuća više glasova nego Lilić. No, budući da je odaziv birača bio ispod 50 posto, izbori su proglašeni nevažećim. U međuvremenu je posebni američki izaslanik Richard Gelbard proglasio zamalo-pobjednika Šešelja fašistom s kojim Sjedinjene Države neće surađivati. U periodu nakon završetka jugoslavenskog rata Šešelj i njegova Srpska radikalna stranka zabilježili su porast popularnosti ne samo u Srbiji. Blagoglagoljivi populist izvlači korist iz mrvljenja Miloševićeve moći i pristaša. Svojim revanšističkim parolama nekadašnji 'četnički vojvoda' pridobiva glasove i u republici bosanskih Srba, neutralizirajući na taj način gubitke koje je pretrpjela stranka Radovana Karadžića, optuženog za ratne zločine. Na izborima za srpsku skupštinu, održanim u rujnu ove godine, vladajući savez pod vodstvom Miloševićevih socijalista izgubio je apsolutnu većinu i pao na 110 zastupničkim mjesta dok je Šešeljeva stranka osvojila 82 od ukupno 250 zastupničkih mjesta. Inzistirajući na ponovnoj kandidaturi, Drašković, predsjedatelj Srpskog pokreta obnove, onemogućio je potragu svojih bivših saveznika iz saveza 'Zajedno' za zajedničkim kandidatom. Njegovi pak bivši saveznici ponovo pozivaju na bojkot. U Beogradu se pretpostavlja da Milošević opetovanim nevažećim izborima želi sačuvati položaj srpskog predsjednika nepopunjenim. Kao jugoslavenski predsjednik, on formalno ima tek reprezentativne ovlasti. Osim toga, njegova je moć dodatno oslabljenja izborom dosadašnjeg crnogorskog premijera Mile Đukanovića za crnogorskoga predsjednika budući da taj kritičar Miloševića namjerava ustrajati na ravnopravnosti dviju republika u okviru savezne države", dodaje novinar na kraju članka. 080204 MET dec 97