BEOGRAD, 17. studenoga (Hina) - Za predsjedničke izbore u Srbiji, koji će se održati 7. prosinca, prijavilo se 17 kandidata, među kojima kandidat lijeve koalicije Milan Milutinović, kandidat radikala Vojislav Šešelj, Srpskog pokreta
obnove Vuk Drašković, Socijaldemokracije-bivši general JNA Vuk Obradović i predsjednik Demokratskog centra Dragoljub Mićunović.
BEOGRAD, 17. studenoga (Hina) - Za predsjedničke izbore u Srbiji,
koji će se održati 7. prosinca, prijavilo se 17 kandidata, među
kojima kandidat lijeve koalicije Milan Milutinović, kandidat
radikala Vojislav Šešelj, Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković,
Socijaldemokracije-bivši general JNA Vuk Obradović i predsjednik
Demokratskog centra Dragoljub Mićunović.#L#
Noćas u ponoć istekao je rok za prijavu predsjedničkih kandidata, a
predizborna kampanja za sada teče bez velikih predizbornih
skupova, bez tv spotova i reklamnih plakata. Ipak, svaki kandidat
sebe preporučuje kao spasitelja.
Milan Milutinović, sadašnji ministar vanjskih poslova SRJ, unio je
neke novine u kampanju, u odnosu na svojega prethodnika Zorana
Lilića, kojeg su na predizbornim skupovima tijekom neuspjelih
izbora rujan/listopad štitile posebne snage osiguranja pred
naletom protumitingaša iz redova oporbe. Vodeći kampanju bez
velikih mitinga, Milutinović obilazi tvornice, bolnice, škole,
fakultete, staračke domove, ali i crkve i manastire, spomenike
kulture, te znamenita mjesta iz starije i nove povijesti, šeta
gradskim ulicama bez posebnog osiguranja. U svojim nastupima pak
Milutinovič afirmira novi pristup povijesnim temama lišen
mitologije i mitomanije, manje bira teme iz "visoke politike", a
više govori o problemima ljudi i pojedinih sredina, s jakim
naglaskom na rješavanje socijalnih i razvojnih pitanja. Poruka
biračima ista je kao i na prethodnim izborima: samo sa
socijalistima na vlasti Srbija se može održati i napredovati jer
oni su jamstvo "mira, stabilnosti i kontinuiteta".
Predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, koji je u
drugom krugu predsjedničkih izbora u listopadu dobio najviše
glasova, skoro 1,8 milijuna, spokojno dočekuje nove izbore jer zna
da mu stalno pogoršavanje situacije ide u prilog. Sve dublja
gospodarska, socijalna, politička kriza povećava želju velikog
broja građana za njegovim kratkim, jednostavnim i jasnim
političkim porukama i formulama za "spas od bijede i obnovu
nacionalnog dostojanstva".
Vuk Drašković izlazi treći put na predsjedničke izbore, ali koliko
god se trudio da sebe prikaže najboljim izborom između "crvene" i
"crne" opcije, izgleda da ima sve manje pristaša. No, on se i dalje u
svojim nastupima naziva vođom oporbe, jedinim demokratskim izborom
Srbije. Drašković je uspio dobiti potporu novoosnovanog Saveza
demokratskih stranaka u kojemu su Reformsko-demokratska stranka i
Liga socijaldemokrata Vojvodine, Socijaldemokratska unija,
koalicija "Šumadija" i Savez vojvođanskih Mađara. Taj savez tvrdi
da samo pobjeda Vuka Draškovića može zaustaviti Šešelja i prodor
fašizma, pa sebe nazivaju "anifašističkom frontom".
Ostaje nejasno što na izborima traže predsjednički kandidati
Dragoljub Mićunović i Vuk Obradović, koje čak ne podupiru ni neke
druge manje stranke. Ocjenjuje se kako je možda njihova zadaća
razbijanje biračkog tijela tako da ni jedan kandidat ne dobije
dovoljan broj glasova. To potvrđuje dosta rašireno uvjerenje da bi
najbolji rezultat predsjedničkih izbora bio njihov - neuspjeh.
Slobodanu Miloševiću i lijevoj koaliciji koristio bi predsjednički
i parlamentarni "vakuum", uz ostalo dok ne vide kako će se dalje
razvijati situacija u Crnoj Gori. Oporbenim strankama, pogotovo
onima koje neće sudjelovati na izborima (Demokratska Zorana
Đinđića, Građanski savez Vesne Pešić i Demokratska stranka Srbije
Vojislava Koštunice), odgovara neuspjeh izbora jer na proljeće oni
očekuju nove predsjedničke i parlamentarne izbore, ali po novim,
demokratskim pravilima igre.
(Hina-Sonja Badel) bs dd
171052 MET nov 97