RFI - 7. PROSINCA, LOVRIĆ O OPORBENOJ POBJEDI I RASKOLU LIBERALA

Ž6=*** Tjedna politička kronika iz Hrvatske, koju priprema Jelena Lovrić, danas je posvećena prilikama nakon pobjede oporbe u Rijeci i raspada oporbene Socijalno-liberalne stranke. "Politička scena Hrvatske proteklog se vikenda dramatično promijenila. Ponovljeni izbori u jednoj županiji, desetak gradova i općina, donijeli su uzlet socijaldemokrata i neugodan i znakovit poraz vladajućih, a pokušaj liberala da ne saboru razriješe svoju duboku krizu pretvorio se u samorazaranje nekad najozbiljnije oporbene stranke. Centralna točka koja povezuje izbore i saborovanje stranke koja se zove liberalnom, odnos je prema vladajućoj politici. Izbori u riječkoj regiji, ali i po dalmatinskim gradovima, gdje je HDZ potučen do nogu, pokazali su da narasta raspoloženje kontra Tuđmanovoj stranci. Nezadovoljstvo vladajućom partijom i dosad je bilo snažno izraženo, ali je nedostajala uvjerljiva oporbena formula. Rijeka je pokazala da postoji šansa za široku opozicijsku koaliciju glavnih stranaka centra i ljevice. Socijaldemokrati su napravili ono što oporbeni birači traže. Povezali su nekoliko oporbenih stranaka i imali su jasan stav kontra HDZ-u. Uvijek dosad birači su visoko nagrađivali sva oporbena okupljanja, pa nije bilo teško pogoditi da će i ovo visoko honorirati. Veliki rast SDP-a rezultat je činjenice da ih je biračko tijelo prepoznalo kao najdosljedniju i najozbiljniju oporbu vladajućima. Naime, oporbeni birači glasuju mnogo više protiv, a mnogo manje za. Oni se odlučuju protiv vladajućih, pa utoliko svoj glas prvenstveno daju onim strankama koje doživljavaju kao najuvjerljiviju alternativu HDZ-u. Nisu socijaldemokrati u Hrvatskoj odjednom postali tako popularni, nego u općem rasulu oporbenih stranaka djeluju najstabilnije i najpouzdanije. Politolozi nude istraživanja koja pokazuju da postoje jasne razlike između, s jedne strane, biračkog tijela HDZ-a i desnih stranaka te, s druge strane, birača koji glasuju za liberale, narodnjake, socijaldemokrate i za regionalne stranke. Profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Nenad Zakušek kaže da je riječ o pravom kulturološkom rascijepu koji ima i ideološku dimenziju. Rascijep je to između manje obrazovanih, tradicionalistički i nacionalistički orijentiranih birača, te onih koji su obrazovaniji i urbaniji, kozmopolitski opredijeljeni. Ovaj drugi dio biračkoga tijela dosad je bio raspršen na više stranaka, njegovi su glasovi fluktuirajući, lutaju od izbora do izbora, očito tražeći stranku kojoj bi poklonili povjerenje. Sada se ti glasovi sve više slijevaju na stranu SDP-a, dobrim dijelom stoga jer nemaju drugog izbora. Birači za većinu drugih stranaka nisu sigurni za što će njihov glas iskoristiti. Oporbenjaci su, naime, svoje mandate prečesto ulagali u trgovinu s vladajućima. Da je jasan stav prema HDZ-u ono što oporbeni birači traže, možda još više pokazuje neuspjeh oporbenih stranaka. Ni jedna od stranaka centra nije uspjela u samostalnom nastupu. Birači su teško kaznili njihov netransparentan odnos prema HDZ-u i učestalo pretrčavanje njihovih ljudi na stranu vladajućih. Zato oporbenjaci dok saniraju vlastite pozicije, sve više stoje pred izborom, s HDZ-om ili SDP-om. Za mnoge to je vrlo teška dilema i već je sigurno da će na nju različito odgovoriti. Pitanje odnosa prema Tuđmanovom HDZ-u slomilo je i liberalnu stranku koja se definitivno podijelila. Frakcija Dražena Budiše naknadnim je tumačenjem izbornih rezultata s prošlotjednog sabora dobilo pravo na vlast u dosadašnjoj stranci, a njezin donedavni predsjednik Vlado Gotovac sa svojim krilom osniva novu liberalnu stranku. Rascijep u stranci nastao je prije nešto više od godinu dana kada se počelo razmišljati i pregovarati o koaliranju s HDZ-om. Neslaganje na toj temi glavna je razlika između dvije frakcije. Gotovac se priklonio stavu da se sadašnja vlast ne može promijeniti ni popraviti te da je stoga na izborima velikom oporbenom udrugom treba smijeniti. Budiša sebe predstavlja kao garanciju nezavisne pozicije liberala i tvrdi da se u bipolarnom sistemu u kojega klizi Hrvatska liberali moraju situirati između dva velika bloka, HDZ-a i SDP-a. On potencira strah od radikalne desnice, ali kako primjećuje prof. Ivo Banac, zapravo strahuje od povratka ljevice. Zalaže se za institucionalnu demokratizaciju zemlje i gnuša se revolucionarnih metoda, s time što izlazak na ulice i demonstracije smatra revolucijom. Praktično on nije protiv suradnje s HDZ-om, zasad na lokalnoj razini, a potom, vjerojatno, kad se na taj način utre put, mogla bi se očekivati i kolicija na razini države. Zato je Budiša podržao one koji su poslije proljetnih izbora suradnjom s vladajućima pomogli HDZ-u da na mnogim mjestima praktično u svoju korist promijeni rezultate izbora. Odluka birača u Rijeci i po Dalmaciji i ishod duboke krize u liberalnoj stranci pokazali su trenutni odnos snaga, ali će po svoj prilici postati katalizator nekih procesa. Pokazalo se da je osnovno pitanje oporbenih stranaka kako će se konkretno postaviti prema HDZ-u. Pokazalo se da postoji formula po kojoj je moguće parirati vladajućoj stranci, potvrdilo se da birači honoriraju jasan i dosljedan oporbeni stav. Ali pokazalo se i to da oporba raslojava te da je dijelu oporbenih stanaka sadašnja vlast mnogo bliža od onih s kojima ih navodno povezuje oporbena pozicija." Ž5=(RFI) 080203 MET dec 97