BILDT O JASENOVCU: "400.000 ŽRTAVA NA BOSANSKOJ A 300.000 NA .."

STOCKHOLM, 6. prosinca (Hina) - U najnovijem od svojih tjednih pisama na Internetu Carl Bildt, čelnik švedske konzervativne stranke i bivši visoki predstavnik EU u Bosni, opisuje svoj privatni posjet Bosni potkraj studenoga tijekom koga je dugo i opširno razgovarao s "predsjednikom Izetbegovićem, predsjednicom Plavšić u Banjoj Luci, svojim nasljednikom Carlosom Westendorpom i mnogim starim prijateljima". U listu se spominje da je tom prilikom posjetio ostatke jasenovačkog logora na južnoj, bosanskoj strani rijeke Save. Prema njegovim riječima na tom, bosanskom "dijelu logora nalaze se ostaci 400.000 ubijenih ljudi" dočim se "procjenjuje da se pod ledinom na drugoj (hrvatskoj) strani nalazi još oko 300.000 ljudi". Bildt navodi doduše da "ništa od (tih brojki) nije egzaktno. Ovako velike masovne grobnice nije uopće moguće otvoriti za identifikaciju na način kako sam ja to radio nakon posljednjeg rata. A svi detaljni podaci o broju onih koji su ubijeni u Jasenovcu spaljeni su prije nego je logor oslobođen u zadnjoj fazi rata". Iz nastavka teksta proizlazi, međutim, da švedski političar prihvaća brojku od 400.000 žrtava samo na bosanskoj strani jer smatra da "samo u ovim poljima leže ostaci od dvostruko više ljudi nego što se procjenjuje da su izgubili život (u Bosni) tijekom rata 90-ih godina". Uz napomenu da "na tom prostoru likvidacije nisu provodili njemački nacisti već hrvatski fašisti" Bildt spominje da su žrtve istrebljivanja bili "Srbi, Židovi i Cigani skupno te oporbenjaci različitih narodnosti". Za razliku od Auschwitza gdje je "ubijanje pomoću strojeva na industrijski način bilo dovedeno do perfekcije" u Jasenovcu se ubijalo mehanički hicima, sjekirama, maljevima, vješanjem i posebnim noževima, napravljenima za naročitu potrebu". Iako je opisani "vikend dolje u Bosni bio važan, ipak sam se dobro osjećao kada sam se u utorak spustio u stockholmsku zračnu luku", zaključuje Bildt. U ostatku svoga pisma on veoma pozitivno ocjenjuje ruskog predsjednika Jeljcina i podržava ruske napore za primanjem u članstvo NATO-a: "Moskva i Berlin su danas najdinamičniji i najzanimljiviji gradovi Europe gdje slobodarske gospodarske i političke snage čiste gorku ostavštinu komunizma". (Hina) bs dr 061809 MET dec 97