SVIJET U ŠEST SATI

ZAGREB, 6. PROSINCA (Hina) UJEDINJENI NARODI - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan preporučio je u petak Vijeću sigurnosti da se potpuna predaja vlasti u Istočnoj Slavoniji Republici Hrvatskoj, izvrši 15. siječnja 1998., kako je i predviđeno, javljaju svjetske agencije. Annan u izviješću Vijeću sigurnosti preporučuje da se u Istočnu Slavoniju rasporedi 180 članova civilne policije tijekom prvih devet mjeseci nakon predaje vlasti Republici Hrvatskoj. U izvješću Annan kaže da je misija UN-ove prijelazne administracije za Istočnu Slavoniju (UNTAES) bila uspješna. "Moje je mišljenje da UNTAES treba dovršiti posao kako je prvotno zamišljeno", rekao je Annan i dodao da "predlaže okončanje UNTAES- ovog mandata 15. siječnja 1998. godine." PARIZ - Očuvanje jedinstva pet zemalja članica Kontaktne skupine za bivšu Jugoslaviju nužni je uvjet za učinkovitu međunarodnu akciju u BiH, priopćilo je u petak francusko ministarstvo vanjskih poslova. Kontaktnu skupinu čine SAD, Rusija, Francuska, Njemačka i Velika Britanija. "Cilj Francuske je stalna briga za očuvanjem jedinstva Kontaktne skupine, jer je njezino jedinstvo 'conditio sine qua non' učinkovite međunarodne akcije za rješenje problema u BiH", rekla je glasnogovornica ministarstva Anne Gazeau-Secret. SKOPLJE - Makedonija bi mogla zatražiti da se snage NATO-a rasporede na njezinu području ako bude odlučeno da se SFOR povuče iz BiH, priopćio je u petak makedonski ministar vanjskih poslova Blagoj Handžiski. "Ako NATO odluči povući SFOR iz BiH, Makedonija bi mogla biti zainteresirana da dio snaga ostane u regiji kao čimbenik odvraćanja", izjavio je Handžiski. Ministar je također dodao kako Makedonija dopušta da "NATO-ove postrojbe budu smještene na njezinu području". Makednija je zabrinuta "zbog onoga što bi se moglo dogoditi u BiH ako se SFOR povuče" i to je glavni razlog zbog kojeg je Skopje zatražilo produžetak mandata UN-ovih snaga odvaraćanja u Makedoniji, dodao je Handžiski. Ministar je pozdravio odluku Vijeća sigurnosti da produži mandat misiji UN-a u Makedoniji do daljnjega, dodajući kako je "važno što su prihvaćeni makedonski argumenti". MOSKVA - Smanjenje nuklearnog naoružanja o kojem je govorio Boris Jeljcin u Stockholmu bit će provedeno isključivo "na bazi reciprociteta sa SAD", rekao je u petak novinarima ruski ministar obrane Igor Sergejev. "Jednostrano smanjenje nije predložio ni predsjednik ni ministarstvo obrane", rekao je ministar nakon što je u donjem domu parlamenta Dumi zastupnicima iznio pojašnjenja o izjavama ruskog predsjednika u Švedskoj. Sergejev je tako zapravo ponovio izjavu Jeljcinova glasnogovornika Sergeja Jastržembskoga, koji je u Švedskoj rekao da ruski predsjednik nije govorio o "jednostranoj" mjeri, već o paralelnom procesu sa SAD u sklopu novih pregovora START-3. ŽENEVA - Švicarske banke počele su u petak s isplatom novca nasljednicima vlasnika "neaktivnih" bankovnih računa, otvorenih prije svibnja 1945. To je jedna u nizu mjera koje je Švicarska odlučila provesti zbog pritiska židovskih udruga, SAD i međunarodne javnosti, ali i zbog očuvanja ugleda švicarskih banaka. Usprkos pozitivno ocijenjenom sudjelovanju Švicarske na konferenciji o nacističkom zlatu u Londonu, čini se da je pred ovom zemljom još težak i dugotrajan put do normalizacije odnosa sa svjetskom židovskom zajednicom, ali i do okončanja lavine što su je izazvala saznanja o ulozi švicarskih, pa i drugih banaka u svijetu, u transakcijama sa židovskim zlatom. WASHINGTON - Luksemburški ministar vanjskih poslova Jacques Poos izjavio je u petak u Washingtonu da Sjedinjene Američke Države i Europska unija pripremaju zajedničku deklaraciju o Bliskom istoku. "Radimo na zajedničkoj deklaraciji o Bliskom istoku, a njezino objavljivanje razmotrit ćemo" nakon susreta američke državne tajnice Madeleine Albright s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i palestinskim predsjednikom Jaserom Arafatom, rekao je Poos na konferenciji za novinare. Ministar vanjskih poslova Luksemburga, koji u ovom polugodištu predsjedava Europskom unijom, rekao je da Europljani žele "bolju suradnju" sa Sjedinjenim Državama u politici prema Bliskom istoku. WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton u petak je žestoko kritizirao odluku Bagdada da prekine prodaju sirove nafte, optužujući iračkog vođu Sadama Huseina da je "odgovoran za patnju svoga naroda". "Danas je pokazao svijetu svoje motive i prave interese", izjavio je Clinton tijekom kratke novinske konferencije u Bijeloj kući. Vijeće sigurnosti UN-a je u četvrtak jednoglasno odlučilo na idućih šest mjeseci obnoviti ugovor "Hrana za naftu", kojim se Iraku u skladu s rezlucijom 986 dopušta izvoz nafte u vrijednosti od dvije milijarde dolara u zamjenu za hranu i lijekove. ANKARA - Turske su postrojbe, u suradnji s iračkim Kurdima, pokrenule vojnu operaciju u sjeverenom Iraku, objavila je u petak novinska agencija Anadolija. Turski ministar unutarnjih poslova Murat Basesigioglu, koji se nalazi u posjetu Bugarskoj, izjavio je u Sofiji da je 20.000 turskih vojnika uključeno u operaciju protiv separatističke radničke partije Kurdistana (PKK) u sjevernom Iraku. Turskim se vojnicima u akciji pridružilo i 8.000 Kurdistanske demokratske stranke (KDP). Zasad nema izvješća o tijeku operacije i mogućim žrtvama. PRAG - Češki predsjednik Vaclav Havel izjavio je u petak da želi izbjeći sazivanje prijevremenih izbora te da bi novi sastav vlade trebao proizaći iz sadašnje vladajuće koalicije. "Mišljenja sam da nova vlada, makar bila privremena, mora proizaći iz sadašnje koalicije i imati njenu potporu", rekao je Havel nakon sastanka s čelnikom oporbene Socijal demokratske stranke Milošom Zemanom. "Imam obvezu prvo pokušati iskoristiti sve mogućnosti koje mi ustav pruža, a ne mogu zagovarati prijevremene izbore, čak i ako politički razlozi vode prema toj ideji", rekao je Havel. Zeman je međutim isključio mogućnost potpore novoj vladi, osim ako ne bude imala ograničeni mandat koji će rezultirati novim izborima. (Hina) sv 060605 MET dec 97