RUSIJA,NEZAVISIMAJA GAZETA,3.12.1997.,JELJCIN U ŠVEDSKOJ

Ž4=RUSIJA Ž1=NEZAVISIMAJA GAZETA Ž2=3. XII. 1997. Ž3=Boris Jeljcin jača baltički smjer u vanjskoj politici Dmitrij Gornostaev izvješćuje o posjetu ruskog predsjednika Borisa Jeljcina Švedskoj. Tom se prigodom razgovaralo i o ruskoj politici prema Baltiku: "Dolazak ruskog Predsjednika u državni posjet Švedskoj pokvario je, kao što je jučer javio list 'NG', neugodan izgred. Uoči posjeta, 24-godišnji mladić, preko ograde ruskog veleposlanstva u Stockholmu, polio je benzinom i zapalio jedan od automobila ruskoga diplomatskog predstavništva. Učinio je to, kako je kasnije sam izjavio u policijskoj postaji, u znak prosvjeda protiv politike bjeloruskih vlasti i potpore koju joj pruža Rusija. Poslije je postalo jasno da to nije djelo jednog terorista, već iza potpaljivača stoji konkretna politička skupina o kojoj se do sada gotovo ništa nije znalo. Odgovornost za teroristički čin preuzela je na sebe 'Bjeloruska oslobodilačka vojska - švedski ogranak'. Ta je organizacija također pozvala rusko čelništvo da uskrati svaku novčanu i političku pomoć bjeloruskim vlastima. Događaj koji se zbio u Stockholmu uoči dolaska ruskoga Predsjednika vrlo je pogibeljan precedens. Teško se prisjetiti sličnih strahovitih postupaka prema ruskim predstavništvima u inozemstvu, i to dan prije posjeta državnoga poglavara. Napadaji bjeloruskih ekstremista djelomično podsjećaju na alžirske teroriste koji se služe odmazdom ne samo prema vlasti u svojoj zemlji već i prema državama koje su s njome tijesno povezane. Iako teroristički čin ima više simboličan značaj, i njegovi počinitelji nisu htjeli izazvati ljudske žrtve, ipak bi on mogao biti opasan poziv za skupine iz bjeloruske radikalne oporbe koje, kao što se vidi, postoje u inozemstvu. Vatra na području ruskog veleposlanstva nije promijenila program posjeta Borisa Jeljcina. To je prvi put od 1909. da šef ruske države dolazi u posjet Kraljevini, koji je, osim toga i posjet na državnoj razini. Sukladno tome, Borisu Jeljcinu su iskazane najviše počasti: iz zračne luke došao je na kraljevski dvor gdje ga je dočekao kralj Karlo XVI. Gustav, odakle je u kočiji otišao u Grand hotel gdje je bila njegova rezidencija. Bez obzira što je program bio pun protokolarnih susreta, tijekom posjeta učinjeno je dosta konkretnih koraka: Jeljcin je djelotvorno pregovarao sa švedskim premijerom Goranom Perssonom, susreo se s poslovnim ljudima. Tijekom boravka ruskog predsjednika u Stockholmu potpisan je golem paket rusko-švedskih dokumenata. (...) Gospodarskim će se temama također posvetiti dosta vremena na stockholmskim pregovorima. Najvjerojatnije će se upravo time, uz Jeljcina, pozabaviti i prvi dopredsjednik vlade Boris Nemcov. On će sa skupinom ruskih poduzetnika otići u kratki posjet Goeteborgu gdje će posjetiti tvornicu 'Volvo'. (...) Od političkih tema glavna će, vjerojatno, biti jačanje sigurnosti na baltičkom i barentsovo-euroarktičkom području. U tom bi smislu jako važan i u neku ruku programski, trebao biti današnji govor ruskog predsjednika u švedskom parlamentu - Riksdagu. Kako se doznaje, Jeljcin će se usredotočiti na pitanje jamstva sigurnosti baltičkim republikama bivšeg SSSR-a, o kojemu je prvi put govorio prigodom nedavnog susreta s litavskim predsjednikom Algirdasom Brazauskasom. Za Rusiju je to jedna od mogućnosti da spriječi pristupanje Letonije, Litve i Estonije NATO-u. U početku je Jeljcinov prijedlog dočekan u Rigi, Vilniusu i Tallinnu jako sumnjičavo, no zatim se rasprava proširila, pa bi Balti sada htjeli dobiti potanja tumačenja o tome. Možda će u Stockholmu Boris Jeljcin točno odrediti svoju zamisao pomoću stvarnih i brojčanih pokazatelja. O jamstvima baltičkim zemljama Jeljcin je razgovarao i sa svojim kolegom Helmutom Kholom koji također predstavlja uglednu baltičku državu - Njemačku koja je, uza sve ostalo, i članica NATO-a, a prije toga i s Marttijem Ahtisaarijem. Među problemima u obostranim odnosima našla su se - na prijedlog švedske strane - pitanja o nestanku švedskih zrakoplova DC-3 nad akvatorijem Sovjetskog Saveza i djelo Raula Vallenberga. No, prema riječima pomoćnika ruskog Predsjednika za međunarodna pitanja Sergeja Prihodka, istražuju se arhivi, i ti su problemi riješeni u političkom, ali ne i u povijesnom smislu." 040136 MET dec 97