SUKOB RAZLIČITIH INTERESA OKO REFORME VIJEĆA SIGURNOSTI

ZAGREB, 3. prosinca (Hina) - Glavna skupština UN-a raspravljat će u četvrtak, u okviru svoga 52. zasjedanja, o reformi i proširenju Vijeća sigurnosti - jednom od najspornijih i najsloženijih pitanja što ih svjetska organizacija treba riješiti u sklopu svoje reforme. UN već nekoliko godina raspravlja o reformi Vijeća sigurnosti, tijela s najvećom odgovornošću za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, no članice svjetske organizacije nisu dosad postigle nikakav sporazum o broju novih članica Vijeća kao ni o ključnom pitanju proširenja prava na veto. Gotovo sve članice UN-a se slažu da je sadašnji odnos snaga unutar Vijeća nepravedan, no brojne zemlje naglašavaju da bi širenje prava na veto paraliziralo donošenje odluka. Postoji opća suglasnost u ocjeni da sadašnji sastav Vijeća sigurnosti odražava situaciju iz 1945. godine. Vijeće ima pet stalnih članica, "pobjednica" iz Drugog svjetskog rata - SAD, Rusiju, Kinu, Veliku Britaniju i Francusku - koje raspolažu pravom veta. Deset nestalnih članica Vijeća bira Glavna skupština na dvogodišnji mandat i bez mogućnosti da one samo svojim glasom utječu na odluke tijela. Njemačka i Japan, zemlje poražene 1945. godine, danas su među najbogatijim i najstabilnjim zemljama u svijetu. Bonn i Tokyo žele stalno članstvo u Vijeću sigurnosti, i u tome imaju više ili manje otvorenu potporu SAD-a i drugih zemalja. Zemlje u razvoju, međutim, neumorno upozoravaju da je "sjever" već sada prezastupljen te traže da svi kontinenti imaju stalne predstavnice u najvažnijem tijelu UN-a. Govori se o Nigeriji ili Južnoafričkoj Republici kao mogućim predstavnicima Afrike, o Indiji ili Indoneziji kao predstavnicama Azije te Brazilu ili Meksiku kao predstavnicima Latinske Amerike. Zemlje u razvoju također naglašavaju da gotovo polovica članica UN-a nikada nisu bile ni nestalne članice Vijeća. Glavna skupština je 1993. godine uspostavila Radnu skupinu koja se bavi pitanjem ravnomjerne zastupljenosti i povećanja broja članica Vijeća sigurnosti. Skupina je prikupljala stajališta članica UN-a te zaključila, u srpnju 1997. godine, da "treba nastaviti s radom" kako bi do konca 52. zasjedanja načinila izvješće za Glavnu skupštinu. Ključne odluke o proširenju Vijeća sigurnosti bit će donesene u glavnim gradovima njegovih pet stalnih članica, ocijenio je singapurski veleposlanik pri UN-u i član Radne skupine Bilahari Kausikan. On je dodao da su četiri od pet stalnih članica glasno iskazale svoja stajališta, a najjasnije su bile SAD. Washington je u kolovozu ove godine podržao prijem Njemačke i Japana te još triju zemalja u razvoju za stalne članice Vijeća sigurnosti, no nije iznio stajalište o pitanju veta. SAD također drže da regije trebaju same odlučiti koja će ih zemlja stalno ili rotacijski zastupati u Vijeću. Američki veleposlanik pri UN-u Bill Richardson također je naglasio da SAD neće pristati na više od 20 do 21 stalne i nestalne članice u Vijeću. Dok se Francuska, Britanija i Rusija slažu da prošireno Vijeće ne treba prelaziti 20-tak članica, Kina je bila najmanje precizna objavivši da podržava "prikladno" proširenje Vijeća sigurnosti, napominje Kausikan. Radna skupina istovremeno upozorava da većina UN-ovih članica, među kojima blok od 113 nesvrstanih zemalja, podržava ukupno proširenje Vijeća do 26 članica te traže da zemljama u razvoju budu zajamčena mjesta među stalnim članicama Vijeća te pravo na veto ako ga zadrži i "velika petorka". SAD, Rusija, Britanija i Francuska jasno su obznanile da ne podržavaju nikakve promjene u njihovu statusu i ovlastima stalnih članica Vijeća sigurnosti držeći da bi time njihov utjecaj mogao biti ugrožen. Kanada i druge utjecajnije zemlje koje nisu stalne članice Vijeća sigurnosti protive se povećanju broja stalnih članica ako nove članice dobiju pravo na veto. Predsjednik Glavne skupštine tijekom prošlog, 51. zasjedanja, Razali Ismail preložio je da izaslanici na jesenskom dijelu 52. zasjedanja usvoje opću rezoluciju o reformi Vijeća sigurnosti kojom bi se utvrdilo proširenje tog tijela s još pet stalnih i četiri nestalne članice, dok bi se sljedeće godine odlučivalo o zemljama. Četiri nestalne članice, prema Razalijevu prijedlogu, dolazile bi iz Afrike, Azije, Istočne Europe i Latinske Amerike. Promjena Povelje UN-a i reforma Vijeća sigurnosti zahtijeva potporu dvije trećine od 185 zemalja članica UN-a. S obzirom na složenost pitanja i razilaženje interesa, slabi su izgledi za skoru odluku o reformi Vijeća sigurnosti. Utjecajne stalne članice Vijeća kao i brojni Pokret nesvrstanih zemalja, uostalom, izjasnili su se protiv "žurbe" u rješavanju tog pitanja. VJERA BOGATI (Hina) vb sv 031830 MET dec 97