NJEMAČKA/FAZ - 28. XI. ORUŽANI SUKOBI NA KOSOVU

Ž4=NJEMAČKA Ž1=FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG Ž2=28. XI. 1997. Ž3=Povrijeđeni u vatrenim sukobima na Kosovu "Iz južne srpske pokrajine Kosovo (...) stižu uznemirujuće vijesti. Po najnovijim vijestima, u oružanim čarkama između srpske policije i naružanih Albanaca ranjena su 3 Albanca i najmanje dva policajca. U četvrtak poslijepodne stiglo je iz glavnoga grada pokrajine Prištine priopćenje da je jedan od povrjeđenih Albanaca - riječ je o učitelju - u međuvremenu podlegao ozljedama. Osim toga, u srijedu poslijepodne otet je visok policijski dužnosnik srpske nacionalnosti. Zasada nije poznato gdje se nalazi oteti policajac (riječ je navodno o Spasiću, jednom od prištinskih policijskih načelnika) niti jesu ili njegovi otmičari postavili kakve zahtjeve. Vijesti o izgredima proturječne su. Prvi izgred, zabilježen u mjestu Srbica, 40 kilometara zapadno od Prištine, očigledno je težak oružani sukob između policije i naoružanih kosovskih Albanaca. Sukobi su započeli kada su srpske policijske postrojbe u srijedu ujutro namjeravale istražiti izgred u kojem je proteklog dana otvorena vatra na automobil srpskog okružnog suca. U tom prvom oružanom prepadu ranjen je jedan policajac. Potisnuta srpska policija očigledno se povukla i zatražila pojačanje. Nakon što su naoružani kosovski Albanci u srijedu ponovno otvorili vatru na policajce, uslijedila je žestoka razmjena vatre u kojoj je navodno ranjen još jedan policajac. Novopridošli srpski tenkovi i oklopni transporteri također su se našli pod vatrom - između ostalog i iz velikokalibarskog oružja. Akcija policije i vojske poduprta je očigledno i vojnim helikopterima. Kosovsko-albanska organizacija za zaštitu ljudskih prava, sa sjedištem u Prištini, izvijestila je da je srpska milicija ispalila granatu na jednu školu, teško ranivši dva učitelja i jedanaestogodišnjeg dječaka Bahrija Qerima Krasniqija. Jedan od učitelja navodno je u međuvremenu podlegao ozljedama. Svjedoci su izvješćivali o dugotrajnim vatrenim sukobima. Po izvješću vladi bliskog beogradskog lista 'Politika', policija - koja je navodno postupala u skladu sa zakonskim odredbama - povukla se u srijedu jer su naoružani Albanci navodno upotrijebili žene i djecu kao živi štit. Promatrači su sumnjali u tu verziju, skloniji pretpostavki o iznuđenom povlačenju. Oslobodilačka vojska Kosova (UCK) krenula je 1996. u ubilačke napade na srpske policajce i visoke dužnosnike srpskog režima. Žrtve tih napada Oslobodilačke vojske Kosova bili su i albanski kolaborateri. Prevladava mišljenje da je brojno oružje stiglo iz Albanije na Kosovo prilikom raspada javnog reda i mira i pljački vojarni u susjednoj državi. Mnogi pokazatelji upućuju na zaključak da u sukobu kod Srbice albanska strana nije upotrijebila samo strojnice. Ako je srpskog policijskog dužnosnika, koji je u srijedu poslije podne odveden ispred svoje kuće u Obiliću u blizini Prištine, uistinu oteo UCK, bio bi to još jedan argument u prilog tvrdnji o začudnoj udarnoj snazi te organizacije. Pritom valja napomenuti da je UCK nastavio svoje djelovanje usprkos organizaciji dva masovna suđenja njegovim možebitnim članovima. UCK je jako omiljen u prvom redu među mladim kosovskim Albancima. Po anketi koju je proveo albanski dnevni list 'Gazeta Shqiptare', 62 posto ispitanih mladih kosovskih Albanaca očitovalo je spremnost na oružani sukob pod vodstvom UCK. Usprkos svim dvojbama u takve ankete, postaje jasno da je porasla spremnost na oružani otpor srpskoj miliciji i policiji. G. 1989. Beograd je ukinuo samoupravu nekada autonomne pokrajine Kosovo i otada vlada njome uz pomoć brojnih policijskih snaga. Do proljeća 1996. kosovski Albanci pružali su, po preporuci svog izabranog predsjednika, striktno nenasilan otpor srpskoj vlasti. Već godinu dana kosovski Albanci sve glasnije kritiziraju Rugovinu politiku koja je ocijenjena previše pasivnom. Pooštrenju situacije pridonijelo je i prvo službeno stajalište Beograda o njemačko-francuskom pokušaju posredovanja na Kosovu. Ministri vanjskih poslova dviju zemalja Vedrine i Kinkel predložili su poseban status pokrajine u okviru granica srpske republike. Jugoslavenski ministar vanjskih poslova Milutinović odbio je taj prijedlog. Predstavnici kosovskih Albanaca očitovali su zadovoljstvo tim prijedlogom, iako je njihov politički cilj stvaranje nezavisne 'Republike Kosova'. 'Kosovo je unutrašnje pitanje i tiče se samo nas', izjavio je Milutinović u srijedu, po navodima Radio Beograda. Pokrajina Kosovo već ima autonomiju u okviru srpskog ustava, izjavio je Milutinović koji se na izborima, sazvanima za 7. prosinca, kandidira u ime socijalista za dužnost srpskog predsjednika. Pismo koje su francuski i njemački ministar vanjskih poslova poslali jugoslavenskom predsjedniku Miloševiću ne sadrži 'ništa nova', kazao je Milutinović, dodajući da se nitko u Srbiji ne mora zbog toga uzrujavati. Usprkos tomu, promatrači smatraju da najnoviji razvoj događaja ipak nudi razlog za zabrinutost. U petak Albanci slave nacionalni blagdan, 'Dan zastave'. Naime, 28. studenog 1919. proglašena je u južnoalbanskom lučkom gradu Vlori nezavisna albanska država. Osim toga, ekstremni nacionalist Šešelj stekao je reputaciju najizglednijeg kandidata na opetovanim predsjedničkim izborima, sazvanim za 7. prosinca. Šešelj je pozvao Albance da isele u Albaniju ako se na Kosovu ne osjećaju dobro", prenosi na kraju članka Matthias Rueb. 010306 MET dec 97