SVIJET U 16 SATI

ZAGREB, 26. studenoga (Hina) . ZAGREB - Izaslanstvo Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) razgovaralo je u srijedu s predstavnicima hrvatske vlade o zadaćama pojačane misije OESS-a u Hrvatskoj u dolazećem razdoblju kad ta misija preuzima neke od zadaća koje je dosad obavljao UN, kazao je voditelj tajništva predsjedavajućeg OESS-a, danski veleposlanik William Friis Moeller nakon sastanka izaslanstva OESS-a s potpredsjednicom Vlade Ljerkom Mintas Hodak. Potpredsjednica je rekla da će glavne zadaće OESS-a u Hrvatskoj biti praćenje procesa stabilizacije i stvaranja potpune sigurnosti na ovom području, a posebno stabilnog razvoja Hrvatske, uključujući osiguravanje jednakosti sviju pred zakonom te provedbu programa dvosmjernog povratka. To je dugoročni proces, napomenula je Mintas Hodak, "koji ovisi o financijskim mogućnostima države i o stvaranju opće atmosfere tolerancije i suživota." Odlazak UN-ove i jačanje OESS-ove misije predstavlja "novu stranicu u povijesti suradnje Hrvatske s međunarodnom zajednicom", ocijenio je Friis Moeller dodajući da OESS djeluje različito od UN- a te da Hrvatska zauzima važnije mjesto u OESS-u nego u puno većoj organizaciji kakva je UN. ZAGREB - Misija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) pomaže Hrvatskoj u ispunjavanju preuzetih obveza s krajnjim ciljem uključivanja u obitelj europskih zemalja, rekli su u srijedu u Zagrebu predstavnici OESS- a. Izaslanstvo Trojke OESS-a, koje čine predstavnik Danske, koja trenutno predsjeda organizacijom, zatim budućeg predsjedavajućeg Poljske te Švicarske kao bivšeg doputovalo je u utorak u posjet Hrvatskoj. Friis-Moeller je zatim na konferenciji za novinare rekao da misija OESS-a u Hrvatskoj neće preuzeti zadaće UN jer će zadaće UN preuzeti hrvatska vlast. Zadaća OESS-a je pomaganje hrvatskim vlastima da postignu vlastite ciljeve a to su demokracija, ljudska prava, vladavina prava i jednakosti pred zakonom i konačno uključivanje u obitelj europskih zemalja, rekao je Friis-Moeller. Nakon odlaska UNTAES-a iz Hrvatske u siječnju 1998. OESS će postati najvažnija međunarodna organizacija u Hrvatskoj. Friis-Moeller je rekao da je s predsjednikom Tuđmanom Trojka razgovarala o pitanju jednakosti pred zakonom što je posebno važno za hrvatsko Podunavlje ali i za cijelu Hrvatsku. Posebno je bilo riječi o nastavku procesa povratka prognanika i izbjeglica gdje je "u posljednja dva mjeseca ostvaren skroman napredak". Misija OESS-a u Hrvatskoj je dugoročnog značaja a trenutni mandat traje 31. prosinca 1998. . ZAGREB - Postupak koji je pred sudom vođen protiv izvršne direktorice, poslovnog direktora i računovođe Zaklade "Otvoreno društvo Hrvatska" tiče se isključivo kaznenih djela u financijskom poslovanju Zaklade i nema nikakvu političku pozadinu, rekao je u srijedu povodom učestalih reagiranja na taj događaj u medijima, ne samo u Hrvatskoj, te izjava pojedinih dužnosnika, među ostalima i glasnogovornika američkoga Stete Departmenta, predstojnik Ureda za priopćavanje hrvatske vlade mr. Neven Jurica.Zamoljen da komentira tvrdnje i ocjene kako se radi o politički motiviranom postupku ili pokušaju onemogućavanja rada Zaklade "Otvoreno društvo Hrvatska", mr. Jurica je za Hinu naglasio da je riječ o "gotovo rutinskom sudskom postupku protiv izvršne direktorice, poslovnog direktora i računovođe Zaklade 'Otvoreno društvo Hrvatska', a ne protiv Zaklade, kako se to pokušava insinuirati". Na temelju prijave, izvršnoj direktorici Predstavništva "Otvorenog društva", računovođi i poslovnom direktoru, stavlja se na teret vođenje nelegalnog knjigovodstva, odnosno jednog formalnog i drugog prikrivenog, s namjerom da se prijavi samo trećina ukupnih prihoda djelatnika na koji se plaća porez, prirez i doprinos, čime je utajeno, preko 2,5 milijuna kuna. DEN HAAG - Na suđenju generalu Tihomiru Blaškiću pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) u srijedu prije podne saslušana je još jedna žrtva iz Ahmića, čiji identitet nije otkriven."Svjedok O" je Muslimanka, koja je živjela u zaseoku Žume između Ahmića i Šantića, pet kilometara istočno od Viteza. Ona je u svom iskazu govorila o tome kako su Muslimani iz toga područja morali predati oružje HVO-u nakon sukoba u Ahmićima u listopadu 1992. godine. Svjedokinja je rekla da je nakon sukoba njezin muž dobio zaduženje od Nenada Šantića, zapovjednika HVO-a za područje Ahmića, da prikupi svo oružje od Muslimana uz prijetnju da bi im kuće mogle biti zapaljene ako ga ne predaju. Njezin muž je prikupio šest do sedam pušaka i predao ih Nenadu Šantiću.U napadu na područje Ahmića i Šantića 16. travnja 1993. godine, svjedokinji je ubijen muž pred njezinim očima, a ona je s troje djece odvedena u školu u Dubravici, odakle je puštena nakon razmjene zarobljenika. Suđenje će se nastaviti poslije podne, svjedočenjem jednog dočasnika, pripadnika britanske postrojbe UNPROFOR-a. BANJA LUKA - Parlament bosanskih Srba treba se "što prije" sastati u svome novom sazivu nakon izbora održanih proteklog vikenda i službene objave rezultata, izjavio je u srijedu Hans Schumacher (Šumaher), zamjenik visokoga civilnog predstavnika u BiH. Međunarodna zajednica "ustrajat će na tome da se novoizabrani parlament što prije sastane, najkasnije 22. ili 23. studenoga", izjavio je Schumacher nakon razgovora s predsjednicom Biljanom Plavšić u Banjoj Luci. Schumacher je ocijenio da je "prerano" prognozirati rezultat izbora, koji će 10. prosinca objaviti Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OESS). BUKUREŠT - Predsjednici Ukrajine i Poljske, Leonid Kučma i Alexandar Kwasniewski (Kvašnjevski), doputovali su u srijedu u Bukurešt, na susret s rumunjskim kolegom Emilom Constantinescuom. Čelnici navedenih država žele na "trilateralnom" sastanku razgovarati o članstvu u zapadnim gospodarskim strukturama i strukturama sigurnosti, te o borbi protiv organiziranog kriminala i terorizma. MOSKVA - Finski predsjednik Martti Ahtisaari je u srijedu doputovao u Moskvu u dvodnevni službeni posjet, prenosi agencija Itar-Tass. Finski predsjednik se treba sastati s ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom i premijerom Viktorom Černomirdinom. Osim pitanja sigurnosti na dnevnom redu bi se mogla naći i pitanja prekogranične suradnje s ruskim područjima Karelije i poluotokom Kola. Razgovarat će se i o energetskim pitanjima, zatim o planu mreže plinovoda koji povezuje Rusiju i zapadnu Europu preko Finske i Skandinavije, te o stalnim problemima cestovnog prometa. BONN - Njemački kancelar Helmuth Kohl izrazio je potporu valu studentskih štrajkova, optuživši regionalne vlade da nisu uspjele osigurati potrebna sredstva za sveučilišta."Mnoge od studentskih pritužbi opravdane su i zaslužuju naše razumijevanje i podršku", rekao je Kohl."Države su odgovorne za obrazovanje, a ne savezna vlada", dodao je.Zadnjih su dana deseci tisuća studenata prosvjedovali protiv pretrpanih predavaonica, nedostatnih knjižnica i loše organizacije rada sveučilišta. DŽAKARTA - Ministri energetike 11 zemalja članica OPEC-a u srijedu su u Džakarti počeli 103. konferenciju, na kojoj trebaju odlučiti o dopustivom povećanju proizvodnje nafte, a da pritom ne ruše u bescijenje cijenu nafte za 1998. godinu. Promatrači ocjenjuju da bi povećanje proizvodnje članica OPEC-a, kao i dodatni irački izvoz nafte u vrijednosti 2 milijarde dolara svakih šest mjeseci, u zamjenu za kupnju živežnih namirnica i lijekova moglo preplaviti svjetsko tržište naftom i time sniziti cijenu nafte. KAIRO - Francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine razgovarao je u srijedu u Kairu s egipatskim predsjednikom Hosni Mubarakom o obnovi mirovnog procesa na Bliskom istoku, istaknuvši da je potrebno poduzeti "znatne mjere" glede izraelsko- palestinskog mira. "Sigurni smo da bez znatnih mjera mirovni proces ne može biti nastavljen i postati stvaran. Utanačili smo koje bi mjere trebalo poduzeti da bi se mirovni proces obnovio", rekao je Vedrine na tiskovnoj konferenciji nakon razgovora sa Mubarakom. Vedrine je također rekao da je "zabrinutost glede mirovnog procesa sve očitija i u drugim europskim zemljama, a počinje se nazirati i u SAD i djelomično u Izraelu". MOSKVA - Naoružana skupina otela je u srijedu devet policajaca u ruskoj republici Ingušiji i odvela ih u susjednu Čečeniju, priopćili su dužnosnici.Otmicu su u ranim jutarnjim satima izveli pripadnici naoružane skupine Čečena. Oni žele otete policajce zamijeniti za osam čečenskih gerilaca koje su zatočile ruske vlasti, izjavio je ministar unutarnjih poslova Ingušije Daud Karigov, javlja agencija Interfax. (Hina) rt 261628 MET nov 97