ZAGREB, 26. studenoga (Hina) - Mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja neće biti bez socijalne integracije koja podrazumijeva oprost i pomirenje, a toga neće biti dok god se jasno ne kaže tko je žrtva a tko agresor i dok se agresori
ne pokaju za počinjena zlodjela, zaključeno je na današnjem okruglom stolu pod nazivom "O Vukovaru u Vukovaru - at some future date", održanom u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, a u organizaciji Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata (UHBDDR).
ZAGREB, 26. studenoga (Hina) - Mirne reintegracije hrvatskog
Podunavlja neće biti bez socijalne integracije koja podrazumijeva
oprost i pomirenje, a toga neće biti dok god se jasno ne kaže tko je
žrtva a tko agresor i dok se agresori ne pokaju za počinjena
zlodjela, zaključeno je na današnjem okruglom stolu pod nazivom "O
Vukovaru u Vukovaru - at some future date", održanom u Institutu
društvenih znanosti Ivo Pilar, a u organizaciji Udruge hrvatskih
branitelja dragovoljaca Domovinskog rata (UHBDDR). #L#
Predsjednik UHBDDR-a brigadir Branko Borković na samom početku
naglasio je da se skup trebao održati u Vukovaru, ali da zbog
poznatih razloga to još nije moguće. Cilj skupa je potražiti mjesto
i ulogu branitelja i prognanika u mirnoj reintegraciji, kazao je
Borković pozvavši sve na toleranciju.
Josip Jurčević, znanstvenik Instituta društvenih znanosti Ivo
Pilar, naglasio je da povijesna iskustva bilježe malo uspješnih
pokušaja mirne reintegracije te ju je stoga potrebno poduprijeti.
On je izrazio pohvale na račun hrvatske Vlade i UNTAES-a koji
nastoje stvoriti institucionalne okvire za mirnu reintegraciju.
Mirna reintegracija mogla bi se provesti kad bi se kod Vukovaraca
izbrisalo ratno iskustvo iz 1991. godine što jednostavno nije
moguće. Zato je potrebno prije toga napraviti socijalnu
integraciju, priznati tko je agresor, a tko žrtva, jer bez toga
mogla bi se ponoviti destrukcija kao ona iz 1991., mišljenja je
Jurčević.
Njegov kolega dr. Zvonko Knezović govoreći o psihološkim aspektima
oprosta i pomirenja kazao je da je potrebno prije toga ispuniti
četiri teze, a to su: politička teza, koja podrazumijeva završetak
političke reintegracije, pravna i etička teza - treba se suočiti sa
istinom tko je agresor, a tko žrtva, treća je psihološka teza da se
treba riješiti pitanje ubijenih i zatočenih te četvrta je razvojno-
ekonomska, koja podrazumijeva obnovu gospodarskog života u tom
području.
Međunarodni humanitarni koncept propao je u Vukovaru 18. studenog
1991. godine, a pomirenje je danas postalo politička nužda koju
promatra cijeli svijet želeći vidjeti kako ćemo mi to napraviti,
kazao je dr. Slobodan Lang. On drži da nas je svijet ucijenio
pomirbom u kojoj on nema iskustva te da je to veliki izazov za
Hrvatsku.
Pomirba ovog trenutka nije moguća, ali stjecanje povjerenja jest i
na tome se radi, mišljenja je Stjepan Šterc iz Ministartsva
razvitka i obnove. Povratka ljudi neće biti dok god se ne obnovi
gospodarstvo u hrvatskom Podunavlju, a tu postoje određeni
problemi jer su tamošnja poduzeća dijelovi velikih gospodarskih
sustava kojima je sjedište izvan Podunavlja. Zato Vlada treba
odvojiti ta poduzeća od matičnog sustava i početi ih obnavljati,
predlaže Šterc.
Pater Ante Perković iz Borova govoreći o oprostu kazao je da se
agresor mora iskreno pokajati za počinjena zlodjela, a oni koji u
potpunosti mogu oprostiti su pravi heroji vjere.
Danijel Rehak iz Društva zatočenika srpskih koncentracijskih
logora govorio je o poteškoćama s kojima se suočavaju Vukovarci u
procesu mirne reintegracije istaknuvši da je teško pružiti ruku
nekomu za koga znaš da ti je ubio oca, brata ili prijatelja. To je
ono što nas više boli od šest godina progonstva, kazao je Rehak.
(Hina) žb mi
261335 MET nov 97