UDINE/ZAGREB, 20. studenog (Hina) - Dvodnevni međunarodni simpozij "Uvod u studij hrvatskog jezika, književosti i kulture" na kojem sudjeluje dvadesetak kroatista iz Zagreba, Pule, Udina, Trsta, Ljubljane i Mostara počeo je danas u
Udinama. Organizator simpozija je udinsko Sveučilište u suradnji sa sveučilištima iz Zagreba, Ljubljane i Mostara.
UDINE/ZAGREB, 20. studenog (Hina) - Dvodnevni međunarodni simpozij
"Uvod u studij hrvatskog jezika, književosti i kulture" na kojem
sudjeluje dvadesetak kroatista iz Zagreba, Pule, Udina, Trsta,
Ljubljane i Mostara počeo je danas u Udinama. Organizator simpozija
je udinsko Sveučilište u suradnji sa sveučilištima iz Zagreba,
Ljubljane i Mostara.#L#
Po riječima organizatorice simpozija profesorice kroatistike na
udinskom Sveučilištu Fedore Ferluga-Petronio nakana je simpozija
izdavanje zbornika radova iznesenih na simpoziju, kojim će
tridesetak studenata kroatistike s njezine katedre moći koristiti
kao udžbenikom na svim godinama studija. Značajno je što se na
simpoziju obrađuju teme dodira hrvatske kulture sa susjednim
zemljama, rekla je Ferluga-Petronio dodajući da je to prvi
slavistički skup organiziran u sklopu Centra za međunarodne odnose
udinskog Sveučilišta.
Simpozij je predavanjem o hrvatskoj poeziji od humanizma do moderne
u zapadnoeuropskom kontekstu otvorio dr. Mirko Tomasović s Odsjeka
za komparativnu književnost zagrebačkoga Filozofskog fakulteta,
koji je istaknuo da je hrvatska poezija po svojim oblicima i
književnim smjerovima (petrarkizam, barokni epovi) slijedila
tadašnje europske književnosti.
Prvog dana simpozija obrađane su teme - slovenska i hrvatska proza u
postmodernizmu, prijevodi talijanskih pisaca na hrvatski jezik,
razvoj žanrova u hrvatskoj književnosti, suvremena hrvatska
dramska književnost, talijanska kultura i književnost u časopisima
hrvatske moderne, pjesništvo Nikole Šopa, hrvatska književnost u
dubrovačkim rukopisima 18. stoljeća, poimanje hrvatske kulture u
Poljskoj i hrvatska filozofska baština.
Kako je Tomasović najavio, sutrašnji, završni simpozijski dan
većim dijelom je posvećen jezičnoj problematici. Tako će se, među
ostalim, govoriti o lingvističkoj karti Hrvatske, dvojnosti u
slovenskom i hrvatskom jeziku, o mađarsko-hrvatskim jezičnim
utjecajima, gramatičkoj normi hrvatskog jezika 20. stoljeća,
hrvatskom računalnom pravopisu, o "Knjizi o ljekovitom bilju" te o
hrvatskom latinizmu 18. i 19. stoljeća.
(Hina) ag gk
202215 MET nov 97