INNSBRUCK/ZAGREB, 22. listopada (Hina) - U organizaciji Europske konferencije ministara prometa (CEMT), u Innsbrucku se od 21. do 23. listopada održava savjetovanje o promjenama koje se u prometu očekuju u 21. stoljeću.
INNSBRUCK/ZAGREB, 22. listopada (Hina) - U organizaciji Europske
konferencije ministara prometa (CEMT), u Innsbrucku se od 21. do 23.
listopada održava savjetovanje o promjenama koje se u prometu očekuju
u 21. stoljeću. #L#
Uz više od 300 sudionika iz 35 zemalja, na skupu sudjeluje i
izaslanstvo Republike Hrvatske, članice CEMT-a od 1992., s tajnikom
Ministarstva pomorstva, prometa i veza Mijom Petekom na čelu.
Skup u Innsbrucku je 14. međunarodni simpozij o teoriji i praksi
ekonomike prometa koji CEMT organizira od godine 1964. Zadnji takav
skup, čije su rasprave i zaključci kasnije postali podloga za
strategijske odluke o razvitku prometa i prometne infrastrukture
CEMT-a i zemalja članica, održan u je Luxembourgu u prvoj polovici
1995.
Simpozij je okupio najrazličitije stručnjake iz područja prometa:
istraživače, predstavnike različitih oblika prometa, djelatnike
prijevozničkih poduzeća, korisnike, kreatore prometne politike,
predstavnike tijela državnih uprava i međunarodnih organizacija.
Hrvatsko izaslanstvo je na simpoziju predstavilo studiju stručnjaka
sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti i Ministarstva pomorstva,
prometa i veza pod nazivom "Tehničko-tehnološki aspekt uključivanja
Republike Hrvatske u cestovno-željeznički sustav Europe".
U radu dr. Dragana Badanjaka, ing. Vinka Jenića i ing. Željka
Remenara primarnim je interesom hrvatske prometne politike označena
uspostava dobrih transverzalnih veza između jadranskog i
kontinenetalnog dijela zemlje, te uspostava dobre prometne povezanosti
ponajprije s Mađarskom, Slovenijom, Austrijom, Italijom, ali i sa
Slovačkom, Češkom, Njemačkom, Poljskom, Ukrajinom i susjednom BiH.
Okosnica prometnog uključivanja Hrvatske u europski sustav, po
autorima, treba biti Hrvatski autocestovni ipsilon (HAY), koji bi sa
Zagrebom u središtu, Rijekom na donjem, a Bečom i Budimpeštom na
gornjim krakovima ipsilona (Y) povezivao Hrvatsku sa srednjom,
sjeveroistočnom i sjeverozapadnom Europom, odnosno Podunavlje i
Panoniju sa sjevernim Jadranom i Padskom nizinom, kao središnji dio,
odnosno priključak na Paneuropske koridore V. i X.
Izaslanstvo je, kako je rekao tajnik hrvatskog Ministarstva
pomorstva, prometa i veza Mijo Petek, izvijestilo sudionike skupa o
aktivnostima na razvitku prometne infrastrukture u Hrvatskoj, posebice
ističući potrebu da se sa svim zemljama na tim koridorima, ponajprije
s Mađarskom i Slovenijom, uskladi planiranje i gradnja paneuropske
prometne infrastrukture.
U tom je kontekstu s mađarske strane najavljeno da do kraja godine
treba biti izdana koncesija za gradnju 70 km autoceste od Siofoka do
Goričana, na smjeru Budimpešta-Zagreb-Rijeka.
Simpozij u Innsbrucku hrvatska je strana iskoristila i za bilateralne
kontakte, pri čemu treba istaknuti sastanak s domaćinom skupa -
austrijskom ministrom prometa Casparom Einemom, te sastanak s turskim
ministrom prometa Necdetom Menzirom, na kojem je ponovno istaknuta
mogućnost uspostave trajektne veze između turske luke Mersin i
Rijeke.
U središtu rasprave na trodnevnom skupu CEMT-a u Innsbrucku su
pitanja vezana uz tehnološku budućnost transporta, tipove
infrastrukture i povezanoga strategijskog planiranja, te uloga vlada u
budućem prometu u svjetlu međuutjecaja regulacije i kompetitivnosti.
(Hina) dh
221832 MET oct 97