BBC - 17. STUDENOGA, TISAK

Ž1= BRITANSKI RADIO - BBC Ž2=17. XI. 1997. Ž7=Pregled tisak Glavna priča kojom se britanski mediji nastavljaju baviti i jutros krajnje je neugodna financijsko-politička afera za laburističku vladu i njenog vođu, britanskog premijera Tonya Blaira glede izuzimanja utrka Formule 1 iz opće zabrane reklamiranja duhana. Nakon što je vlada odlučila da će se Formuli 1 dozvoliti da i dalje reklamira duhan dok se u ostalim sportovima to zabranjuje, otkriveno je da nekoliko mjeseci uoči izbora prvi čovjek Formule 1 Berny Ecclestone bio poklonio laburistima milijun funti. Iako vlada tvrdi kako ova donacija i odluka o izuzeću od zabrane reklamiranja cigareta nisu povezane te da će novac Bernyu Ecclestoneu biti vraćen kako bi se izbjegao skandal, Tony Blair jučer se na televiziji javno ispričao zbog načina na koji je njegova vlada donosila ovu odluku u korist Formule 1. Tony Blair danas nadopunjuje svoju javnu ispriku obećanjem o brzoj povjeri financiranja političkog sustava kako bi Britaniji osigurao zdraviju demokraciju, piše današnji 'The Times'. Nakon što je jučer na televiziji rekao kako preuzima punu odgovornost za aferu koja je odvela u najgoru krizu otkako je on premijer, Tony Blair danas podržava državno ograničenje na količine novca koje političke stranke smiju potrošiti, skromni prag do kojeg bi mogle ići individualne i kolektivne donacije, te objavljivanje imena donatora te koliko su njihove donacije iznosile. Ovaj korak označava napore Tonya Blaira da povrati svoj moralni autoritet u zemlji za koje se laburisti više nego očito plaše da je potkopan, piše današnji 'The Times'. 'The Daily Telgraph' najavljuje kako će britanska tajna obavještajna služba MI 5 danas otvoriti svoje arhive po prvi put otkrivajući kako je lovila njemačke špijune za vrijeme I. svjetskog rata. Dokumenti će pokazati kako je MI 5 razotkrila 31 stranog obavještajca prije 1914. puštajući ih da i dalje rade, zatim masovno ih uhićujući na dan kada je započeo rat. Oni će također razotkriti pojedinosti o uhićenju više od 30 agenata tijekom rata te kako je Wernon Kell?, prvi šef MI 5 protestirao kada je jedan od uhićenih agenata izbjegao smrtnu kaznu zbog toga što je bio žena. Šef MI 5 bojao se da će nakon toga Nijemci preplaviti Britaniju ženskim špijunima. Špijune je u Britaniji vodio Kusto Steinhauer, šef njemačke tajne službe, koristeći jednu brijačku radnju u sjevernom Londonu kao poštanski sandučić za komunikacije sa svojim agentima. Kada su ih Englezi uhitili od njih tridesetjednog dvadesetjedan je bio osuđen na smrt. Čertrnaestorica su smakuta, a sedmorica su se izvukli zatvorskim kaznama. Žena koja je izazvala srdžbu šefa MI 5 jer nije bila smaknuta zvala se Eva De Dornoville, bila je Dankinja koju je on sam opisao kao ženu visoke klase i zapanjujuće dobrog obrazovanja. Ona je svoja izviješća slala na poleđini pisama britanskim ratnim zarobljenicima koja su bila obilježena tako da ih je njemačka tajna služba mogla prepoznati. Možda najuspješnija među ratnim operacijema MI 5 bila je uhićenje Gustava Miller koji je svoja izviješća slao kući u obliku malih oglasa u 'The Daily Telegraphu'. MI 5 zamijetio je sumnjive poruke i dešifrirao jednu o isporuci oružja u Italiju. Miller je uhićen, suđen i smaknut, ali službeno on je nastavio postojati. MI 5 je imao njegov kod i sustav te ga upotrebljavao mjesecima objavljujući njegove poruke u britanskom tisku. Nijemci su ove važne pouke smatrali tako dobrima da su mu dali povišicu, piše novinar 'The Daily Telegrapha' Michael Smith. 'The Financial Times' piše o sastanku zemalja Europske unije na kojem će se raspravljati o nezaposlenosti unutar te reintegracije, a koja će se u četvrtak održati u Luxemburgu. Već više od šest godine čelnici zemalja Europske unije obećavaju svakih šest mjeseci, koiko se često ovaj summit organizira, da će smanjiti nezaposlenost. Ali oko pribroja ljudi bez posla još je uvijek više od 18 milijuna, dvostruko veći od broja nezaposlenih u Sjedinjenima Državama, a triput veći od onog u Japanu. Europska komisija poduzima oštre korake pokušavajući poboljšati tržište radnom snagom, njegovu prilagodljivost, obučenost kadrova te troši više novca na istraživanje i razvoj. Evo nekoliko glavnih ciljeva Europske unije. Povišenje udjela radno sposobnog stanovištva u zapošljavanju sa 60 na 70 posto, preusmjeravanje uobičajenog dugoročnog trenda prema višim porezima na plaće, koji su porasli s 35 posto u '80. na više od 42 posto u '95. godini. Povećanje broja nezaposlenih kojima je ponuđena mogućnost obuke za nova zanimanja sa prosječnih 10 posto, što je prosjek za Europsku uniju, na više od 25 posto, što je prosjek najbolje tri zemlje članice. Ipak sve su zemlje svjesne velikih isčekivanja, ni jedna ne govori o smanjenju broja nezposlenih za 50 posto do 2000. godine, kako se to naznačivalo prije pet godina. Glavni prigovor koji Njemačka upućuje na račun općih ciljeva Europske unije glede pokušaja smanjenja nezaposlenosti, strah je da bi oni mogli ugroziti odgovornost pojedinih zemalja u politici zapošljavanja ili neizravno potkopati ravnotežu stabilnosti i gospodarskog rasta koja će voditi proračunsku disciplinu u budućoj zoni Europske jedinstvene valute, piše 'The Financial Times'. 'The Independent' na naslovnoj stranici izvješćuje o rezultatima novog istraživanja koje je pokazalo kako su mladi Britanci nasuprot popularnom imidžu loše obrazovnih hohštaplera ili lijenih iskorištavača socijalne pomoći, osobe s mnogo osjećaja odgovornosti. Iako su mnogi preuzeli neke karakteristike bespoštednog teacherizma, mnogi su zabrinuti zbog raspadanja socijalne države i nesigurosti radnog mjesta. Anketa je provedena tijekom dvije godine na više od 10 tisuća mladih, starosti između 12 i 25 godina, a pitanja su se odnosila na rad, obrazovanje i društvo. Istraživanje je pokazalo impresivnu sliku optimističnog, vrijednog naraštaja koje žele raditi na sebi kroz obrazovanje učeći praktične vještine. Oni visoko cijene trdicionalne korijene tražeći stabilnost kroz brak i obitelj, što je nekada među naraštajima iz 70-ih i 60-ih smatrano staromodnim. Žene su se pokazale spremnijima za novi svijet, dok je zabrinutost zbog prirodnog okoliša stala na drugo mjesto iza socijalnih problema koji mlade Britance više brinu, piše 'The Independent'. 180236 MET nov 97