FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

4 VJESNIK MADUNIĆ 29-10

Ž1=VJESNIK Ž2=29. X. 1997. Ž3=Olovne godine u ružičastom retrovizoru "'Situacija u medijima na žalost je gora nego u posljednjim godinama komunizma. Onda su pravila igre bila vrlo dobro poznata. To je bila jedna partijska država, nije bilo demokracije, aniti slobode medija. danas, imamo demokraciju, tzv. višestranački sustav, tzv. slobodu tiska, a 90 posto medija je pod izravnom kontrolom vlasti', izjavio je, među inim, komnetirajući medijske prilike u Hrvatskoj, u washingtonskom Nacionalnom klubu hrvatski novinar Viktor Ivančić prigodom uručenja ovogodišnje nagrade za slobodu tiska koju dodjeljuje newyorški Odbor za zaštitu novinara", piše Branko Madunić i u nastavku članka analizira Ivančićevu tezu kako je sloboda medija danas manja nego u posljednjim godinama komunizma. "Ponajprije, doista nema sumnje da su posljednje godine komunističkog režima bile liberalnije prema medijima u odnosu spram medijskih sloboda koje su bile u ranijim fazama komunističkog sustava. Za razliku od ranijih faza 'revolucije koja teče' mediji su u zadnjem desetljeću posttitovskog vremena bili pod blažom kontrolom zahvaljujući frakcijskim borbama u Savezi komunista, ali su bili itekako kontrolirani", piše Madunić i, pita: "Zar se zaboravilo da po kriterijima moralno-političke podobnosti mnogi autori nisu dobili šansu ni u pismima čitatelja? Da ne govorimo o mnogim novinarima koji su zbog svojih tekstova završili na robiji i poslije 'nagrađivani' mjestom na crnim listama, bez elementarne solidarnosti domaćih i stranih odbora za zaštitu novinara!" Upozorava i na to da je pokretanje novih listova bilo je nemoguće, pa je Hrvatska "godinama (jer je bila bez vlastite politike) bila i bez vlastitog političkog tjednika", a iznimka je, posljednjih godina, bio list 'Danas'. Analizirajući današnje vrijeme. odnosno vreijeme nakon rušenja Berlinskog zida, Madunić piše: "Na krilima hrvatske demokracije počelo je izlaziti desetak političkih tjednika, a i dnevni listovi su se radikalno demokratizirali. Slobodno izlaze tjednici od 'Globusa', 'Nacionala', 'Obzora', 'Imperijala' do Šuvarove 'Hrvatske ljevice'... Istodobno, od partijske kontrole oslobodio se radijski i tv program. Konačno, u toj demokraciji izlazi i Ivančićev 'Feral Tribune', po formatu i tiraži značajniji tjednik od onog 'Ferala' koji je izlazio u 'ono doba' na stranicama 'Nedjeljene Dalmacije'". Istaknuvši kako se "u razmatranju prilika u hrvatskim medijima... ne može zaobići činjenica da se demokratizacija hrvatske medijske scene događala u dvije silno otežavajuće okolnosti" - naslijeđu "totalitarnog novinarskog duha koji je kontaminirao ne samo novinare, nego i čitateljstvo te Domovinski rat, u kojem su hrvatski mediji po kategoričkom moralnom imperativu morali stati u obranu temeljnih ljudskih prava napadnute Hrvatske", Madunić ocjenjuje: "Dakako, sve navedeno nije dokaz da je sloboda medija u Hrvatskoj u poslijekomunističkom i poslijeratnom vremenu vremenu postala idealna. Hrvatski mediji će se i dalje susretati s istim vječnim pitanjima slobode medija, tipičnim za tranzicijske zemlje, kao i za zemlje zapadne demokracije koje imaju neprekinuti kontinuitet medijskih sloboda". Nakon svega, Madunić zaključuje: "Nema sumnje da teza kako su u prošlom sustavu bile veće medijske slobode od današnjih (koje nisu idelane) naprosto nije utemeljena. To, uostalom, dokazuje i činjenica da u demokratskoj Hrvatskoj, za razliku od predratne komunističke Jugoslavije, izlazi i Ivančićev 'Feral Tribune' kao slobodniji i tiražniji tjednik od onoga 'Ferala' u godinama koje laureat američke novinarske nagrade gleda kroz ružičasti retrovizor". 290248 MET oct 97

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙