LJUBLJANA, ZAGREB, 14. studenoga (Hina) - Svake godine u slovenske se planine uputi oko 1,2 milijuna Slovenaca, a samo ove godine u na "sunčanom dijelu Alpa", kako se voli nazivati Sloveniju, stradalo je više od 200 osoba, piše
slovensko "Delo". Poginulo ih je 28, a do kraja godine ostaje još više od mjesec dana zimskog planinarenja.
LJUBLJANA, ZAGREB, 14. studenoga (Hina) - Svake godine u slovenske
se planine uputi oko 1,2 milijuna Slovenaca, a samo ove godine u na
"sunčanom dijelu Alpa", kako se voli nazivati Sloveniju, stradalo
je više od 200 osoba, piše slovensko "Delo". Poginulo ih je 28, a do
kraja godine ostaje još više od mjesec dana zimskog planinarenja.
#L#
Masovno hodočašće u brda gdje se, misle mnogi, čovjek lakše
"oslobodi", i kamo mnogi odlaze doslovce "na vrat na nos", čim
dalje, više i čim brže - uzrok su povećanog planinarskog rizika i
sve većeg broja nesreća među slovenskim planinarima. Ove je godine
statistika, koja se vodi već 30 godina, po prvi puta zabilježila
žalosnu brojku od 205 unesrećenih osoba među kojima su spasitelji
izvukli i 28 mrtvih. Prema podacima Planinarskog saveza Slovenije,
među unesrećenima najveći je broj mladih od 20 do 29 godina, najviše
se nesreća zbilo u rujnu u Kamniško-Savinjskim Alpama, a čak dvije
trećine "stradalnika" članovi su planinarskih društava. Najčešći
uzrok nesreća je fizička nepripremljenost, slijedi nepoznavanje
planinskog terena, te precjenjivanje vlastitih mogućnosti,
odnosno potcjenjivanje izabranog uspona ili ture, urušavanje
stijena i lavine, te najzad, loša obuća i oprema. Statistika
također kaže da se najviše nesreća događa onima koji planinare sami
dok se u organiziranim grupnim nesreće gotovo i ne događaju.
Slovenski primjer mogao bi biti dobra škola i za hrvatske
ljubitelje planinarenja.
(Hina) bdj ld
171353 MET nov 97