NJEMAČKA/GA - SRPSKE IZBORNE GLAVOBOLJE

Ž4=NJEMAČKA Ž1=GENERAL-ANZEIGER Ž2=27. X. 1997. Ž3=Nagađanje o ranom terminu izbora "Prošlog je tjedna vršitelj predsjedničke dužnosti i predsjednik srpske skupštine Dragan Tomić očigledno u dogovoru s predsjednikom Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) Slobodanom Miloševićem utvrdio da će izbori biti održani 7. prosinca. Računalo se da će zbog nejasne političke situacije izbori biti održani kasnije. O pozadini netom određenog termina nagađa se u Beogradu ali i u inozemstvu. Promatrači smatraju da Milošević vjerojatno strahuje da bi dulje čekanje rezultiralo dodatnim jačanjem ultranacionalističkog vođe Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja, 'dobitnika' na izborima koji su održani 21. rujna i 4. listopada i potom proglašeni nevažećim zbog nedovoljog odaziva birača. Osim toga, oporbi čiji je izborni bojkot bio uzrokom neuspjeha prethodnih izbora rani termin ne pruža dovoljno vremena za reorganizaciju vlastitih redova. Po drugoj verziji Milošević navodno svjesno cilja na opetovani neuspjeh izbora kako bi dobio na vremenu radi rješavanja svojih sadašnjih problema. Pored zamršene unutarpolitičke i gospodarskopolitičke situacije Milošević se suočava i s porastom napetosti na albanskom Kosovu i s izborom deklariranog protivnika Mile Đukanovića za predsjednika jugoslavenske republike Crne Gore koji ugrožava njegov položaj poglavara SRJ. Ovaj put Milošević kao kandidata lijevog saveza, koji uz njegov SPS tvori masovni pokret JUL pod vodstvom njegove žene Mirjane Marković, namjerava u izbornu utrku umjesto gubitnika na prethodnih izborima, njegova prethodnika na položaju jugoslavenskog predsjednika Zorana Lilića, poslati sadašnjeg ministra vanjskih poslova Milana Milutinovića. Pored Milutinovića status kandidata imali su u početku i predsjednik skupštine Tomić, veleposlanik SRJ u Kini Slobodan Unković i zamjenik predsjedateja SPS-a Željko Simić. Šešelj će se ponovo kandidirati i imat će dobre izglede za uspjeh. Praćen reputacijom 'moćnika', Šešelj može samo izvući korist iz trenutačno zamršenog stanja u zemlji. Još uvijek nije izvjesno hoće li kandidaturu ponovo istaknuti i otpadnički vođa prosvjeda koje je prošle jeseni vodio oporbeni savez 'Zajedno', šef Srpskog pokreta obnove (SPO) Vuk Drašković. Iako očigledno i dalje smatra da ima dobre izglede za uspjeh, mnogi njegovi stranački kolege sve oštrije kritiziraju njeogvu previše osobno obojenu strategiju. Pozornost je privukla i činjenica da je Drašković, koji se još uvijek nada sudjelovanju u budućoj vladi, demonstrativno čestitao crnogorskom pobjedniku Mili Đukanoviću na uspjehu i bar je u tom pogledu stao na stranu svojih bivših partnera u savezu 'Zajedno'. Opetovanim intervencijama u prilog Đukanoviću pozornost je u prvom redu privlačio nedavno na zahtjev SPO-a smijenjeni beogradski gradonačelnik i predsjedatelj Demokratske stranke Zoran Đinđić. Đinđić se vjerojatno neće upuštati u novi savez sa SPO-m ali teži širokom udruživanju 'svih istinski demokratskih snaga'. No, takav će savez čak i u slučaju isticanja atraktivnog kandidata poput bivšeg srpsko-američkog premijera Panića teško u tako kratkom roku ponovo okupiti u međuvremenu izgubljene pristaše saveza 'Zajedno'. Đinđić je stoga opreznom izjavom da ni ovaj put nisu osigurani slobodni i pošteni izbori već nagovijestio mogućnost opetovanog poziva na bojkot. Žurba očitovana pri pripremi predsjedničkih izbora nije zabilježena u procesu formiranja vlade. Konstitutivna sjednica nove, također 21. rujna izabrane skupštine može biti održana samo ako stranke koje su svojim listama osvojile dvije trećine mandata dostavile svoje mandatne liste mandatnom povjerenstvu radi provjere. To mora biti učinjeno najkasnije 30 dana nakon službene objave izbornih rezultata. Tek nakon toga skupština može održati prvu sjednicu. No, Milošević je dosada svjesno odgađao službenu potvrdu izbornih rezultata po kojima je vladajući lijevi savez izgubio većinu. Naime, u međuvremenu dosadašnji predsjednik skupštine Tomić (SRS - sic!), njegov vjerni sljedbenik, ostaje na svom položaju, obavljajući istodobno kao predsjednik skupštine i predsjedničku dužnost, obilježenu velikim ovlastima, sve do izbora novog predsjednika. No, nakon konstituiranja skupštine obje će dužnosti u početku u statusu vršitelja preuzeti počasni predsjednik skupštine (...), zastupnik vojvođanskih Mađara. Miloševiću bi još samo to trebalo", dodaje na kraju izvješća Wolf J. Bell. 280255 MET oct 97