NJEMAČKA/SZ - 14. XI. ODBOR AMERIČKOG SENATA O PROŠIRENJU NATO-A

Ž4=NJEMAČKA Ž1=SUEDDEUTSCHE ZEITUNG Ž2=14. XI. 1997. Ž3=Clintonova važna etapna pobjeda "Političari američke vlade, zaduženi za sigurnost, već tri dana štuju jedan dokument od dvije stranice kao pravu malu ikonu. Spomenuti dokument ne sadrži ni 50 redaka, nosi nadnaslov 'Dear Colleague' i potpis Jessea Helmsa i Josepha Bidena. Ikona prelazi iz ruke u ruku i praćena je strahopoštovanjem jer nakon nedavne predsjednikove katastrofe pri usvajanju zakona o trgovini svjedoči da Clinonov kabinet u vanjskopolitičkim pitanjima može biti i učinkovit. U navedenom pismu senatori Biden i Helms, najviši članovi vanjskopolitičkog odbora Senata, priopćuju svojim kolegama da su upravo obavili velik posao i preporučuju ratifikaciju prijema novih članica u NATO. Iako zvuči vrlo jednostavno, ta je preporuka vrlo važna i skida s predsjednikovih leđa težak teret. Proširenje NATO-a možda je najvažniji Clintonov vanjskopolitički projekt i možda će odlučiti hoće li njegovom predsjednikovanju jednog dana u povijesnim udžbenicima biti posvećeno čitavo poglavlje ili samo fusnota. Ni u kom slučaju nije bilo sigurno da će proširenje NATO za (zasada samo) tri države - Poljsku, Češku Republiku i Mađarsku - dobiti nužnu potporu Senata. Vlada je previše samostalno vodila politiku, interes Sjedinjenih Država za tu temu bio je previše malen a Kongres previše kritički orijentiran prema bilo kojem obliku vanjskopolitičkog angažmana. Stoga je rasprava započela kasno ali u spretnoj inscenaciji Bijele kuće koja je za proces ratifikacije imenovala koordinatora - Jeremyja Rosnera. Rosner je sa svojom momčadi pola godine vrlo učinkovito laštio kvake na Kapitolu. Dodatnu je potporu vlada dobila izvana: utjecajni protagonisti vanjskopolitičke scene udružili su se u dojmljivi savez i promicali proširenje. Senat je proteklih tjedana priredio čitavu seriju saslušanja. Početkom zimske stanke u Senatu ta je serija upravo rezultirala pismom dvije vanjskopolitičke veličine u odboru. Jesse Helms, republikanski predsjedatelj, i Joseph Biden, glasnogovornik demokrata, priopćili su u spomenutom pismu svoje uvjerenje da je proširenje NATO-a ispravna politika. Konstatirali su da je stanje u Europi jedan od njavažnijih američkih sigurnosnih interesa; da je NATO za SAD učinkovit instrument; da se Amerikanci moraju angažirati i ubuduće; da prijem novih članica neće utjecati na učinkovitost saveza. Doduše, usprkos snažnoj potpori senatora, nužna dvotrećinska većina za ratifikaciju još nije osigurana. Vladi očigledno nedostaje još desetak glasova u Senatu koji broji stotinu zastupnika. Bude li preostali otpor svladan tijekom predstojeća četiri mjeseca do glasovanja, NATO i u prvom redu europske članice morat će neutralizirati najopasniju bombu: pitanje novca. Američka je vlada dosada iznosila astronomski visoke procjene troškova proširenja. Danas NATO ispravlja i smanjuje vlastite procjene, strogo ističući razliku između stvarnog novog opterećenja i standardnih doprinosa za rutinski rad saveza. Osim toga, najvažniji saveznici Njemačka i Velika Britanija poručili su posredstvom novinskih članaka čiji su autori njihovi ministri vanjskih poslova da su Europljani i dodatne troškove spremni dijeliti po dosadašnjoj formuli financiranja. Preostaje još trajna nelagoda američkih časnika (i vojne industrije) zbog nedostatnog izdvajanja ostalih zemalja za istraživanje, razvoj i nabavu vojne opreme. Ta će se činjenica nepovoljno odraziti na NATO-vu učinkovitost, tvrde oni. No, to će pitanje biti predmet sljedeće rasprave koja će izbiti točno nakon ratifikacije proširenja", smatra Stefan Kornelius. 170217 MET nov 97