ZAGREB, 14. studenoga (Hina) - "Hrvatsko državno vodstvo, u odnosu na izjave predstavnika bošnjačko-muslimanskog naroda koji ili odbijaju ili problematiziraju neke stavke iz hrvatskog prijeloga o posebnim odnosima s Federacijom BiH,
očekuje i službeno očitovanje institucija vlasti Bosne i Hercegovine i Federacije BiH o hrvatskom prijedlogu", istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare predstojnik Vladina Ureda za priopćavanja Neven Jurica.
ZAGREB, 14. studenoga (Hina) - "Hrvatsko državno vodstvo, u odnosu
na izjave predstavnika bošnjačko-muslimanskog naroda koji ili
odbijaju ili problematiziraju neke stavke iz hrvatskog prijeloga o
posebnim odnosima s Federacijom BiH, očekuje i službeno očitovanje
institucija vlasti Bosne i Hercegovine i Federacije BiH o hrvatskom
prijedlogu", istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare
predstojnik Vladina Ureda za priopćavanja Neven Jurica.#L#
Napominjući da rješenje krize u BiH treba pronaći u okvirima
washingtonskih i daytonskih sporazuma, Jurica je naglasio da je
Hrvatska pristala na te sporazume, zato jer predviđaju stvaranje
posebnih odnosa koji omogućuju i djelotvornu zaštitu interesa
hrvatskog naroda na tim prostorima. Od međunarodne zajednice
očekujemo da i na primjeru te inicijative Hrvatsku vidi realno - kao
parntera u rješavanju krize, istaknuo je Jurica.
Nedavnu uspostavu željezničkog prometa između Republike Hrvatske i
SRJ, nakon potpisivanja sporazuma dviju vlada o reguliranju
graničnog željezničkog prometa, Jurica je ocijenio kao uspješan
rezultat politike normalizacije odnosa između Hrvatske i SRJ. "To
je i najbolji dokaz da je uspostavljanje dobrosusjedskih odnosa i
normalizacija stanja moguća, dostatna i djelotvorna na temelju
bilateralnih sporazumijevanja. To pak, rječito demantira one
pristupe koji normalizaciju odnosa traže i vide u okvirima
neprimjerenih regionalnih okvira i uvjetovanosti", rekao je
Jurica.
Napomenuo je da je nepozivanje Hrvatske na sastanak šefova država i
vlada balkanskih zemalja na Kreti, svojevrstan čin priznanja i
uvažavanja stvarne geopolitičke i svake druge situiranosti
Hrvatske izvan balkanske ili jugoistočno europske regije s kojom
Hrvatska samo graniči. "Republika Hrvatska kao dio
srednjoeruopskog prostora vidi svoje prioritetne interese u
sudjelovanja u procesima koji se odvijaju u tom (srednjoeuropskom)
prostoru", istaknuo je Jurica.
Zamoljen da komentira ocjene iz interviewa američkog veleposlanika
Petera Galbraitha, današnjem "Tjedniku", da bi hrvatski prijedlog
o posebnim odnosima mogao voditi u stvaranje nove Jugoslavije, što
Washington ne želi, Jurica je, napominjući da razgovor u cijelosti
još nije pročitao, kazao kako preko hrvatskog prijedloga ne može
biti riječi ni o kakvoj mogućnosti povezivanja s drugim državama,
odnosno stvaranja bilo kakvih asocijacija. Naglasio je da je,
nekako istodobno, došla i inicijativa predsjednika Republike
Hrvatske dr. Franje Tuđmana o ustavnim promjenama koja, kazao je,
vrlo jasno govori o nepovezivanju ili onemogućavanju bilo kakva
eventualnog povezivanja Hrvatske s južnoslavenskim ili balkanskim
asocijacijama.
Predstojnik Vladina Ureda za priopćavanje najavio je za 19.
studenoga, službeni posjet predsjednika hrvatske Vlade Zlatka
Mateše Mađarskoj, a razgovarat će se o mogućnostima jačanja
gospodarske suradnje.
(Hina) bn ds
141329 MET nov 97