NACRT PRIJEDLOGA MJERA NA TRŽIŠTU RADA

ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - Studija Poticajni mehanizmi restrukturiranja tržišta rada predložak je javnoj raspravi o problemu nezaposlenosti i prijedlozima mjera na tržištu rada, istaknula je prezentirajući danas novinarima taj projekt njegova voditeljica, savjetnica predsjednika Vlade mr. Sanja Crnković- Pozaić. Prijedlog mjera na tržištu rada usmjeren je na otklanjanje temeljnih problema, a uz visoku razinu nezaposlenosti, to su visoka podzaposlenost; neadekvatna kvalifikacijska struktura; visok trošak rada; nemobilnost radne snage; te raširenost siromašnih kategorija stanovništva ne samo među klasično ugroženim skupinama nego i među zaposlenima.#L# Mr. Crnković-Pozaić podsjetila je da je početkom 90-tih naglo porasla registrirana nezaposlenost i ostala na visokoj razini od 14,7 do 16 posto. Međutim, analiza rađena po međunarodnim standardima pokazala je da je stvarna nezaposlenost manja. Tako je statistika u studenom 1996., istaknula je, bilježila 264.000 nezaposlenih, a po analizi nezaposlenih je bilo 170.000. Posebno je upozorila na porast sive ekonomije, navodeći da je u njoj 'radi' oko 380.000 osoba, odnosno 24,5 posto ukupno zaposlenih. Napominjući kako među registriranima nezaposlenima njih 24 posto radi, a 26,6 posto su neaktivni (ne traže posao), kao jednu od mjera iz prijedloga o tržištu rada navela je skidanje s registra nezaposlenih onih koji time samo žele ostvariti neka prava, prije svega zdravstveno osiguranje. Pravo iz zdravstvenog osiguranja predlaže se rješavati na neki drugi način, primjerice financirati iz proračuna, kazala je. Ukidanje doprinosa i drukčiji način financiranja predlaže se i za doplatak za djecu, dok se iz mirovinskog fonda predlaže na financiranje iz proračuna prebaciti sve koji doprinose nisu uplaćivali u hrvatski fond mirovinskog i invalidskog osiguranja, te mirovine koje se isplaćuju po posebnim zakonima (npr. hrvatski branitelji). Iz troška rada poslodavca predlaže se ukinuti doprinos za Hrvatsku gospodarsku komoru i vodni doprinos. Prema prijedlogu, ukidanjem tih te promjenom stopa doprinosa za zapošljavanje (sa 1,7 na 1,2 do tri posto), za mirovinsko (sa 25,5 na 22 posto), te za zdravstveno (sa 14 na 12 posto) ukupna sadašnja stopa doprinosa od 44,5 smanjila bi se na 35,2 do 37 posto. Kako bi se niz tih elemenata prebacio na financiranje iz proračuna, mr. Crnković-Pozaić je kazala da bi time potrebe financiranja fondova iz proračuna bile na razini tri do četiri posto bruto domaćeg proizvoda, ali bi se ta sredstva osigurala preraspodjelom proračunskih stavki. U mjerama za smanjenje troškova rada ističe se i potreba smanjenja poreznog opterećenja, a mr. Crnković-Pozaić posebno naglašava potrebu mirovinske i reforme zdravstvenog sustava. Niz je mjera usmjereno na poticanje efikasnosti djelovanja Zavoda za zapošljavanje - individualni rad s nezaposlenima, organiziranje obrazovnih programa i prekvalifikacija, poticanje samozapošljavanja kao i sufinaciranja zapošljavanja mladih, organiziranje javnih radova na lokalnoj razini za dugotrajno nezaposlene i one s niskom kvalifikacijskom strukturom. Sve strukturne promjene potrebno je planirati i pratiti, npr. zbrinjavanje viška radnika, pri čemu mr. Crnković-Pozaić ističe potrebu suradnje Zavoda s drugim državnim institucijama, kao i sa sindikatima i udrugama poslodavaca. "Uspjeh programa ovisi o tome kako će ga prihvatiti socijalni partneri, jer uloga sindikata i poslodavaca ključna je za provođenje predloženih mjera", istaknula je uz ostalo mr. Crnković-Pozaić. (Hina) bn ds 131518 MET nov 97