DANI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

ZAGREB, 3. studenoga (Hina) - Svečanom sjednicom Senata zagrebačkoga Sveučilišta, održanom u Sveučilišnoj auli, danas je počela trodnevna proslava Dana Sveučilišta u Zagrebu koja se i ove godine obilježava pod visokim pokroviteljstvom hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana. #L# Uz članove akademske zajednice najvećega hrvatskoga sveučilišta, na čiju višestoljetnu tradiciju upućuje i podatak da je ove jeseni započela njegova 329. akademska godina, današnjoj su svečanosti bili nazočni i predstavnici ostalih hrvatskih sveučilišta i gosti iz nekoliko europskih sveučilišta kao i visoki predstavnici političkog i javnog života hrvatske države te nadbiskup zagrebački i veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta (KBF) msgr. Josip Bozanić. Pozdravljajući nazočne u ime Predsjednika Republike, njegov je izaslanik dr. Pero Jurković istaknuo da je zagrebačko Sveučilište od osnutka do danas postiglo rezultate od neprocjenjive važnosti koji svjedoče da Hrvati nisu bili samo baštinici, već i stvaraoci europske kulture. Ulaganju u znanje i ljude koji su nositelji toga znanja treba posvetiti posebnu pozornost u razvojnim programima hrvatske države te će, s tim u vezi, ono imati i prednost u javnoj potrošnji, rekao je dr. Jurković, podsjetivši da je to stajalište posebno naglasio predsjednik Tuđman u govoru održanom prigodom otvorenja ovogodišnjega Međunarodnoga zagrebačkoga velesajma. Pri tome je važna, drži dr. Jurković, autonomija Sveučilište i njegovanje njegova kritičkoga pristupa prema svim društvenim zbivanjima, ali, istaknuo je dr. Jurković, i Sveučilište mora biti otvoreno za potrebne promjene, gospodarske programe kao i poboljšavanja u vlastitom sustavu. Po riječima potpredsjednika Vlade i resornoga ministra prof. dr. Ivice Kostovića, pred Sveučilištem su zadaće postizanja veće pokretljivosti stručnjaka, znanstvenika i sveučilišnih nastavnika te nastavak rada na Nacionalnom znanstvenoistraživačkom programu, ali i izazov sudjelovanja u gospodarskim programima. U ostvarivanju tih će zadaća, rekao je dr. Kostović, Sveučilište imati punu potporu Ministarstva znanosti i tehnologije. Ovakve su svečanosti, rekao je nadbiskup zagrebački msgr. Josip Bozanić, i prigoda osvjetljavanja sveučilišnoga poslanja. Sveučilište je, istaknuo je nadbiskup Bozanić, u službi istine, a ljubav prema istini pokreće čovjeka na traženje i istraživanje kako bi se istina kao duhovno dobro širila u jasnoći i javnosti. Naša pak vjera, pridodao je veliki kancelar KBF-a, traži biti mišljena i studirana, te će u tom smislu i Katolički bogoslovni fakultet surađivati sa zagrebačkim Sveučilište u ostvarivanju njegova poslanja. Nadbiskup zagrebački tom je prigodom upozorio na potrebu da građani Hrvatske na pragu trećega tisućljeća njeguje dijalog i suradnju te traže istinu o sebi i svojoj sadašnjosti, kako bi na tim temeljima mogli graditi budućnost. Na pragu novoga stoljeća, a i tisućljeća, zagrebačko Sveučilište još uvijek nije učinilo bitne pomake prema reintegraciji te je Sveučilište, na žalost, još uvijek samo Rektorat. Tu je ocjenu u kritičkom osvrtu na dosadašnju djelatnost Sveučilišta iznio rektor prof. dr. Marijan Šunjić, pridodavši da Sveučilište, primjerice, još do danas nema proračuna. Govoreći pak o postignućima Sveučilišta tijekom protekle akademske godine, Šunjić je, među ostalim, istaknuo osnutak Studentskoga zbora, održavanje smotre sveučilišta, stvaranje novih kvalitetnih nastavnih programa kao i sastavljanje priručnika za "brucoše". (Hina) ip gk 031557 MET nov 97