BELGIJA,LE SOIR,10.11.1997.,MANOLIĆ

Ž4=BELGIJA Ž1=LE SOIR Ž2=10. XI. 1997. Ž3=Najteža priznanja bivšeg 'baruna' "Josip Manolić je važan čovjek u Zagrebu. U prvim danima hrvatske neovisnosti, 1991. godine, držali su ga čak jednim od trojice najmoćnijih ljudi u zemlji. Bio je voditelj 'ureda za zaštitu ustavnog poretka', što je bilo isto što i u presudnom trenutku voditi službe za nacionalnu sigurnost. Na toj je dužnosti na neki način 'iznutra' proživio strašan srpsko-hrvatski rat koji je uništio krajinu i obje Slavonije - zapadnu i istočnu - zavio u crno. Njegova priča u popularnom listu 'Globus' o zločinima počinjenim oko Gospića, južno od Zagreba, ima posebnu težinu: to je područje na kojemu su počinjeni brojni zločini nad civilima - Srbima, pa čak i Hrvatima; dobro su bila poznata imena onih koji su izvršili i naredili ova ubojstva. Predsjednik Tuđman, ja, načelnik vojnog stožera, načelnik tajnih služba i neki ministri, dobro smo bili upoznati. G. Manolić posebno optužuje jednu skupinu mjesnih čelnika - političara i pripadnika snaga sigurnosti - da su planirali ove odmazde koje su uglavnom umaknule nadzoru Zagreba: mjere koje je naredio g. Tuđman kako bi spriječio zloporabe, nisu se na terenu provodile... 'Predsjednikovi su ljudi' uzalud govorili da je riječ o sređivanju političkih računa. Nakon sukoba sa Stipom Mesićem, zadnjim hrvatskim predstavnikom u saveznom predsjedništvu, g. Manolić je danas vođa malene Stranke neovisnih demokrata. Nikada vlasti nije oprostio što je skupa s Beogradom zamislila strategiju komadanja Bosne i upozorava na jak utjecaj koji 'hercegovački klan' na čelu s ministrom obrane Gojkom Šuškom, ima na krugove bliske g. Tuđmanu. No njegova su otkrića utoliko nezgodnija za vlast što dolaze ubrzo nakon mučnog svjedočenja izravnog sudionika u pokoljima desetaka srpskih civila u Pakračkoj Poljani, koje je objavljeno u 'Feral Tribuneu'. A u Den Haagu, sudci Međunarodnog kaznenog suda već su obznanili svoju nakanu da prošire istragu o zločinima počinjenima tijekom pothvata 'Oluja' koji je hrvatska vojska povela za oslobađanje krajine koja je bila u rukama srpskih pobunjenika. U Zagrebu se službeno tumačenje sukoba u Slavoniji ograničava na agresiju jugoslavenske savezne vojske koju su u prljavim poslovima podupirale paravojne četničke postrojbe - srpski ultranacionalisti - i koja je svoj vrhunac dostignula u paklenom stradanju koje je zadesilo Vukovar. To je jedna inačica. Koja nije netočna. Ali je djelomična. A hrvatskim će građanima biti na čast ako se sjete, uz pomoć činjenica, da je Povijest rijetko zadovoljna maniheizmom...", kaže se u napisu E. v. Velthema. 110238 MET nov 97