4 VEČERNJI SOKOL 7-11

Ž1=VEČERNJI LIST Ž2=7. XI. 1997. Ž3=Južnoslavensko zajedništvo zauvijek prekriženo U kontekstu predloženih ustavnih promjena, Mladenka Šarić razgovarala je s prof. dr. Smiljkom Sokolom, savjetnikom Predsjednika RH i piscem Ustava. Komentirajući ocjene da promjene, koje sadržajno ne mijenjaju državni ustroj, nisu ni potrebne, dr. Sokol napominje: "Promjene su potrebne i značajne. Ponajprije zato što je vrijeme da se iz Ustava izbace sve one odredbe koje su morale biti unesene u trenutku donošenja, kad je Hrvatska bila u sastvu SFRJ. Oko toga ne bi smjelo biti spora. Na primjer, odredba članka 140., koja se briše, prestala je važiti onoga trenutka kad je Sabor donio dvije povijesne odluke - 25. lipnja '91. godine o samostalnosti i suverenosti Hrvatske, a zatim 8. listopada o raskidu svih ustavnopravnih sveza sa SFRJ. Taj članak je bio uporište za takve odluke, ali danas je nepotreban. Promjene su potrebne i u izvorišnim osnovama, gdje je morao u to vrijeme uz manjine biti i termin narodi, a mislilo se na jugoslavenske narode". O tome je li potrebno Ustavom zabraniti pokretanje postupka udruživanja koji bi odveo u neku vrst južnoslavenske zajednice i Balkan, dr. Sokol kaže: "Ne samo da je potrebno, nego takva odredba ima veliko ustavno-pravno i ustavno-političko značenje. Zato kritike koje sam pročitao da to nije potrebno jer je samo po sebi razumljivo da hrvatski narod ne bi nikad prihvatio nikakav državni savez koji bi mogao dovesti do obnove onoga što je bila bivša Jugoslavija, ne mogu razumjeti. Kritičari zaboravljaju da Ustav nije samo formalno-pravni najviši opći akt, nego je i temeljni politički i vrijednosno-svjetonazorski dokument države i društva. Ta je odredba poruka urbi et orbi, poruka svijetu, svima onima koji Hrvatsku žele vidjeti u nekom takvom savezu, da hrvatski narod nikad više neće ući u južnoslavenske veze bilo kakvog tipa. To je poruka da je hrvatski narod takav oblik zajedništva zauvijek prekrižio. Oni koji kritiziraju moraju razmisliti i o tome koja je poruka njihove kritike". Komentirajući prijedlog promjene termina 'građanin' u termin 'čovjek' u članku koji govori o pravima, dr. Sokol kaže: "Malo me što može začuditi, ali sam ostao zapanjen kad sam čuo kritiku da se izbacuje građanin iz hrvatskog Ustava. To je gruba neistin. Samo u članku 14. stavku 1. taj se termin mijenja pojmom 'svaki čovjek'. Jer, termin građanin, kad je riječ o pravima i slobodama, znači državljanin. Temeljna osobna prava u Hrvatskoj, kao i u svim demokratskim državama, imaju svi ljudi, znači i stranci. Ali, politička prava pripadaju samo građanima, tj. državljanima. U stavku 1. članka 14. Ustava rabljen je naziv građani, iako je u tom stavku riječ o zabrani diskriminacije s obzirom na boju kože, spol itd., što se prema međunarodnim aktima o zaštiti ljudskih prava odnosi na sve koji borave u državi, a ne samo na državljane. Kako bi se izbjeglo tumačenje da RH ograničava zabranu diskriminacije samo na svoje državljane, predlaže se ova promjena, koju bi upravo zato trebali posebno podržati njezini kritičari, koji očito nisu mogli ili htjeli shvatiti o čemu je riječ ili jednostavno nisu pročitali obrazloženje. Osim toga, baš to je bila jedina primjedba koju su pravni eksperti Vijeća Europe iznijeli na Ustav RH, o kojem su se, inače, izrazili vrlo pohvalno". (...) 070248 MET nov 97